Prvobitno najavljeni obim Fonda je iznosio 750 milijardi evra, ali obračunat po cijenama iz 2018. godine. Komisija sada projcenjuje njegovu vrijednsot, prema cijenama za 2021. godinu, na 806,9 milijardi evra, prenosi Gardijan.
Sredstva iz prve tranše namijenjena su za finansiranje suštinskih reformi i investicija, što je uslov da zemlje članice dobiju i ostatak novca iz kvota koje su im dodijeljene.
Gotovo sve od 27 članica Unije, osim dvije, dostavilo je Komisiji planove potrošnje, a 16 je definitivno odobreno, dok se još uvijek vrši procjena tih programa za sedam zemalja. Dvije države koje još nisu dostavile svoje planove su Bugarska i Holandija.
Naredni rok u kojem to mogu da učine je polovina 2022. godine.
Poljska i Mađarska, čiji se programi i dalje vagaju, u sporu su s Briselom zbog njihovog pristupa prema pravima LGBT zajednica i vladavini prava.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu