Društvo

DŽABA PEGLANJE DUGOVA Željeznice Srpske traže iz budžeta 60 miliona KM godišnje

“Željeznice RS” dobijaju svake godine 25 miliona maraka subvencija iz budžeta RS, ali v.d. direktora ovog preduzeća, Zoran Ilinčić, tvrdi da to nije dovoljno i da je nephodno dva i po puta više!

DŽABA PEGLANJE DUGOVA Željeznice Srpske traže iz budžeta 60 miliona KM godišnje
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

U sadašnjim uslovima, s obzirom na to da imamo dotrajale vozove i pruge, koji iziskuju mnogo troškova da bi saobraćaj bio bezbjedan, optimalno bi bilo da primamo 60 miliona KM subvencija godišnje – kaže Ilinčić.

Subvencije su namijenjene za podršku putničkom saobraćaju i za održavanje infrastrukture i praktikuju se i u drugim evropskim zemljama, pa i onim najrazvijenijima. Problem je, međutim, što, za razliku od zapadnoevropskih država, koji novac daju uglavnom da bi podržale inače komercijalno neodrživa putovanja vozovima, u RS se taj novac troši na krpljenje pruga i lokomotiva, a u proteklom periodu je, nerijetko, bio korišten i za plate zaposlenima.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Izdašne subvencije dobijaju i željeznice u regionu. Tako „Hrvatske željeznice“ od države primaju više od 62 miliona evra godišnje za podršku putničkom saobraćaju. Železnice u Srbiji su podijeljene na 4 preduzeća, od kojih dva, „Srbija voz“ i „Infrastruktura“, još uvijek primaju subvencije od 10-ak miliona evra godišnje. Mada je resorna ministarka Zorana Mihajlović najavila da će te subvencije biti smanjivane i na kraju ukinute, poznavaoci prilika upozoravaju da putnički željeznički saobraćaj subvencionišu i Francuska, Njemačka i Švajcarska.

“Željeznice Republike Srpske” su, nakon dugogodišnjih vrtoglavih gubitaka, prošlu godinu završile u plusu od 28,5 miliona KM, zahvaljujući “peglanju dugova” uz pomoć kredita Svjetske banke, a smanjen je i trošak za radnu snagu, jer je broj zaposlenih sa 3.098 sveden na  2.390.

Ipak, subvencije su i dalje neophodne, a biće, tvrde poznavaoci prilika, potrebne čak i u slučaju najoptimističnijeg scenarija: ako se za koju godinu broj radnika i troškovi svedu na minimum, a”Željeznice RS” se izbore za svoj dio kolača na evropskom tržištu prevoznika.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu