Biznis

EKONOMISTI PREDVIĐAJU KRIZU Prve na udaru će biti BANKE, a ono što se očekuje moglo bi samo da ubrza lanac STEČAJEVA

Ekonomista Rajnt Grop, predsjednik Instituta za ekonomske nauke Hale upozorava da Njemačka iz korona krize upada u finansijsku krizu zbog više hiljada nesolventnih firmi.

EKONOMISTI PREDVIĐAJU KRIZU Prve na udaru će biti BANKE, a ono što se očekuje moglo bi samo da ubrza lanac STEČAJEVA
FOTO: STEPHANIE LECOCQ/EPA

Ističe da se država mora pripremiti na novu bankarsku krizu.

Razlog za ovu negativnu prognozu je privremeno stavljanje van snage obaveze podnošenja zahtijeva za nesolventnost kompanija koje su u finansijskim problemima. Mjerama vlade tokom korona krize, prema njegovim riječima, nastalo je više hiljada „zombi“ firmi, koje su odavno nesolventne, ali i dalje to nisu prijavile.

Čim privremeno stavljanje van snage obaveze prijavljivanja nesolventnosti krajem godine bude prestalo da važi, moramo se pripremiti za talas stečaja. To će za banke biti ogroman problem.

– “Moramo poći od toga da će do 25 odsto svih kredita pravnih lica biti u opasnosti i neće moći biti vraćeno – smatra Grop.

Ako do toga dođe, kaže, prijeti i da neke banke odu u stečaj. Zbog toga traži da politika sada poveća pritisak na banke da povećaju sopstveni kapital i budu otpornije na krize.

I Dojče bank računa najkasnije krajem godine sa jasnim rastom stečaja firmi u Njemačkoj.

Prema prognozama te banke, broj stečaja bi mogao porasti za više od 35 odsto, odnosno više od 6.000 slučaja u prvom kvartalu iduće godine.

Prije neki dan je i iznenadilo saopštenje njemačkog regulatora koji je gotovo otvoreno poručio da su sada banke na udaru.

– Njemačke banke bi trebalo da se pripreme za nagli rast insolventnosti. Razlog je što korona-kriza gura slabije kompanije na ivicu i dovodi u pitanje rast vrijednosti nekretnina u zemlji. Oštar ekonomski pad pojačava strahovanja da će se broj insolventnih preduzeća značajno povećati u narednim kvartalima – upozororila je Bundesbanka u godišnjem izveštaju o finansijskoj stabilnosti, rast nesolventnosti će biti veći, poručuju, u proizvodnom sektoru nego u uslugama i građevinarstvu.

Kako je dodala, povećanje nezaposlenosti i broja nesolventnosti domaćinstava takođe bi moglo da rezultira rastom neizmirivanja dugova po osnovu stambenih kredita.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu