Sad kad se sve završilo i kad je napravljena naučna analiza, utvrđeni su zanimljivi i ne sasvim očekivani rezultati.
Ukupno, učestvovalo je 45 firmi i to istraživanje je zapravo trebalo da se sprovede još prije dvije godine, ali tada se nije našlo dovoljno njih koje su htjele učestvovati u eksperimentu.
I u ovom, koje je početkom godine sprovela savjetnička firma Intraprenor, uz udruženje 4 Day Week Global, nije sve išlo glatko. U dvije firme su prekinuli s takvim eksperimentisanjima nakon samo par sedmica, a dvije pak nisu zaista smanjili radno vrijeme zaposlenima te su ispale iz vrednovanja, tako da je na kraju ostala 41 kompanija.
Marika Plac sa Univerzuteta u Minsteru koje je učestvovalo u vrednovanju ovog eksperimenta objašnjava za DW da su same firme mogle odlučiti kako će zaista smanjiti radno vrijeme zaposlenih. Neki su smanjili više, neki za manje od deset odsto i zapravo, samo u 85 odsto firmi koje su učestvovale, zaposleni su zaista radili četiri, a ne pet dana sedmično uz punu platu.
Rukovodilac istraživanja Julia Bakman kaže kako se nisu tek pouzdali u izjave zaposlenih, nego su im pratili i fiziološke podatke – otkucaje srca, stepen aktivnosti i kvalitet sna. Uzimani su i uzorci vlasi kose koja takođe pokazuje koliko je neka osoba bila pod pritiskom.
Naravno da je bitan dio ovog eksperimenta i mjerenje produktivnosti na radu. Pretpostavka onih koji se zalažu za četvorodnevnu radnu nedjelju jeste da će zaposleni biti odmorniji, bolje raspoloženi i više motivisani na poslu tako da će i produktivnost ostati ista kao u pet dana.
Najvećim dijelom su se pretpostavke ispunile – zaposleni su doživjeli manje pritiska i osjećaja radne iscrpljenosti, zanimljivo je da su fizički bili čak i aktivniji jer su učinili više koraka na dan nego „normalna“ mjerna grupa, a u prosjeku su spavali 38 minuta nedjeljno više.
Produktivnost ne samo da nije pala, nego je negdje i porasla. Doduše, tu mjerenje možda kvari odluka tih firmi da u tom slučaju promjene radne postupke – poslovni sastanci su skraćeni i optimizovani, svaka četvrta firma je uvela i nove digitalne alate u radu, ali je i subjektivan osjećaj zaposlenih bio kako imaju više volje za rad i da postižu čak i više nego da pet dana sjede na radnom mjestu.
Neki rezultati ne odgovaraju očekivanjima. I u tim kompanijama nije bilo značajnije razlike u danima bolovanja, a još manje pozitivnog efekta je bilo na životnu sredinu.
S druge strane, u ocjeni istraživanja se izražava mišljenje kako bi takva, kraća radna sedmica mogla čak popraviti nedostatak stručne radne snage jer neki ni ne traže posao, ali bi možda radili ako bi to bilo samo četiri dana, piše Poslovni dnevnik.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu