Enormne cijene nafte i gasa dovode do ozbiljne energetske krize na Zapadu i u Kini, koja je snažno ograničila proizvodnju uglja i nastojala da se orijentiše na obnovljive izvore energije.
Zbog toga Peking, kao i Brisel, ima ozbiljnih problema i pokušava to da kompenzuje većim uvozom gasa. Slično je i u Japanu.
Svima postaje jasno da takozvana zelena tranzicija i upotreba obnovljivih izvora energije i dalje ne može nadomjestiti tradicionalne energente, što sve više postaje frustrirajuće za pobornike čistih energenata.
Zbog toga se sada u Evropi ponovo i nevoljno uvodi u upotrebu omrznuti ugalj, koji je u Velikoj Britaniji dostigao istorijsku cijenu od 300 dolara za jednu tonu.
Automobilskoj industriji prijete gubici, jednako kao i metalurškoj, ali i poljoprivredi i proizvodnji vještačkih đubriva za koje je potreban prirodni gas.
Problem je sve veći i u sferi saobraćaja, a britanske željeznice upravo se prebacuju sa električnih na dizel-lokomotive. I sve to u atmosferi skorog početka međunarodne konferencije o klimi u Glazgovu.
Uporno prebacivanje krivice za nastalu energetsku krizu na Zapadu isključivo na Rusiju, kao najjednostavnije rješenje za izbjegavanje odgovornosti za svoje greške, najgore je što se može dogoditi Briselu, navodi “Geopolitika”.
Priznanje da EU ne može riješiti ovu krizu bez aktivnog učešća Rusije za briselske diplomatske kuloare ravno je svetogrđu.
Neki u NJemačkoj pokušavaju da odbace i “Sjeverni tok dva”, koji je dovršen i bez kojeg se jednostavno ne može ako se želi preživjeti ne samo ova zima.
Kako priznaju i američki uticajni mediji, Rusija /kojoj u geopolitičkom pogledu svakako gode sadašnji problemi EU/ ispunjava sve ugovorima preuzete obaveze u vezi sa isporukama gasa, a to da li će ili ne Moskva povećavati isporuke, kome i u kom smjeru – njeno je legitimno pravo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu