Takvo rješenje predviđa usvojena “nacionalna strategija za izlazak iz uglja” i “restrukturiranje” dvije pokrajine u kojima još djeluju aktivni ugljenokopi kao značajna ekonomska djelatnost.
Strategijom je predviđeno da će se najkasnije do 2033. godine ugalj prestati koristiti za proizvodnju električne struje, a njeno usvajanje znači da spomenute regije mogu početi koristiti neometan pristup Fondu za pravednu energetsku transformaciju, u okviru kojega će Slovenija dobiti skoro 250 miliona evra evropskih sredstava, saopštili su iz Vlade.
Iz Termoelektrane Šoštanj, koja koristi ugalj za proizvodnju električne energije, Slovenija osigurava trećinu proizvodnje struje, a ostale dvije trećine najvećim dijelom osiguravaju hidrocentrale i nuklearka “Krško”.
Šesti blok Termoelektrane Šoštanj počeo je raditi 2015. godine i koštao je više od milijardu evra, te se obično u polemikama smatra velikim investicionim promašajem, odnosno “propalom” investicijom, kako s ekonomskog tako i ekološkog stajališta i potrebe zelene energetske transformacije.
Prema pisanju slovenačkih medija, termoelektrana godinama radi nerentabilno i s gubicima.
Lani je proizvela skoro četiri miliona tona ugljen dioksida, a zbog udvostručenja cijena emisijskih kupona proizvodna cijena električne struje iz nje postaje sve veća.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu