Na ovo upozorava dr Biljana Mijović, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo RS i profesorka Medicinskog fakulteta u Foči, naglasivši da smo tokom jula ove godine imali sporadičnu pojavu kovida 19, a da je početkom avgusta broj potvrđenih slučajeva počeo da raste.
– Tada epidemijska kriva ponovo kreće uzbrdo i svaki dan je na višem nivou. To je pokazatelj da krećemo ka novom piku, novom pogoršanju ili, kako to uobičajeno kažemo, ka novom talasu. Primjera radi, u izvještaju od 3. avgusta navedeno da je u prethodna 24 časa potvrđeno šest, a u izvještaju od 3. septembra 349 novih slučajeva zaraze. Epidemijska kriva nije više zaravnjena, ali broj novih slučajeva nije jedini pokazatelj pogoršanja. Naime, raste i broj hospitalizovanih. Prema izvještaju od 3 avgusta, hospitalizovano je bilo 45 pacijenata, od čega dvoje na respiratoru, a 3. septembra imali smo 413 hospitalizovanih, dok je 41 osoba bila na respiratoru – kaže u intervjuu za Srpskainfo dr Mijović.
U RS je zvanično detektovan i delta soj korona virusa…
U borbi da opstane, virus mijenja svoje karakteristike. Izmjene koje smo do sada uočili išle su u pravcu bržeg prenošenja, jer mu to garantuje da će opstati. Kada se virus tek pojavio, jedna osoba je zaražavala do tri nove. Onda smo naučeni šta treba da radimo da ne zarazimo druge, pa je jedan zaraženi zaražavao prosječno jednu osobu. Kako su stigle nove varijante, tako se zaraznost virusa povećavala. Tako, oni koji nose delta varijantu, zaraze pet i više ljudi. Zato je ovaj soj opasan, jer kad imate veliki broj novih slučajeva, onda će se povećavati i broj onih koji će završiti u bolnici. S obzirom na dominaciju delta soja u svijetu, može se pretpostaviti da je on i kod nas uveliko raširen, o čemu svjedoče i epidemiološki podaci do kojih dolazimo – zaražavanje na ljetovanju, brzo širenje infekcije na članove domaćinstva po povratku i slično.
Šta je uslovilo pojavu ovog talasa?
Sezona godišnjih odmora učinila je da naši građani odlaze na destinacije gdje se šire nove varijante virusa, a takođe u našu zemlju su dolazili turisti, ali i naši građani iz inostranstva. Nove varijante virusa se brzo šire među nevakcinisanima. U masi nevakcinisanih se dešava da se zarazi i poneka vakcinisana osoba, jer nije odgovorila na vakcinu. I tako sada imamo porast broja potvrđenih slučajeva kovida 19. Svakodnevno listam ankete pacijenata sa simptomima koji treba da se testiraju i kod kojih bude potvrđen kovid 19, pa mogu da konstatujem da je većina potvrđenih slučajeva nevakcinisana.
Da li se u ovom talasu uočavaju neke razlike u pogledu starosne dobi i kliničke slike zaraženih?
Kada su u pitanju polne razlike, muškarci, kao i u prethodnom periodu, i u ovom talasu nešto češće dobijaju infekciju. Kada je riječ o razlikama u uzrastu, u ovom talasu u odnosu na prethodne, pogoršanje je tek počelo, da bismo napravili analizu i govorili o tome da li ima razlika. Međutim, znajući da su stariji ljudi bili odgovorniji i vakcinisali se u većem procentu, može se očekivati da će više oboljelih biti među mlađima i ljudima srednje životne dobi. Virus izaziva istu bolest kao i do sada, a u masi oboljelih uvijek će biti onih koji će dobiti srednje tešku ili tešku kliničku sliku i završiti u bolnici, bez obzira na uzrast. Niko ne može predvidjeti kakvu će kliničku sliku dobiti zaražena osoba. Zato je mnogo lakše spriječiti tu tešku kliničku sliku.
Koliko je opasno to što mnogi građani već odavno ignorišu mjere prevencije širenja zaraze?
Ranije smo skoro svi revnosno sprovodili sve mjere prevencije kovida 19, što je rezultiralo zaravnjenom krivom i bili smo među zemljama sa boljom epidemiološkom situacijom. Situacija se, kada su u pitanju mjere prevencije, sada mnogo promijenila. Dok su ranije bili rijetki ljudi bez maske u zatvorenom prostoru, sada su rijetki oni koji nose maske. Mnogi, na primjer, smatraju da, ako su vakcinisani, ne treba da nose maske, što je zabluda. Sve dok ne istjeramo virus iz cirkulacije, neki od nas, bez obzira na vakcinaciju ili raniju infekciju, mogu da se zaraze. Vakcine štite ljude od teške forme bolesti u velikim procentima.
Kolika je vjerovatnoća da će vakcinisana osoba dobiti tešku formu kovida?
Mala, ali ta osoba može infekciju prenijeti drugima, koji nisu vakcinisani. Kod ove bolesti ne možemo misliti samo na sebe, već i na ljude iz svog okruženja. I sve dok ljudi ne shvate da mjere treba da sprovode zbog zaštite svog zdravlja i zdravlja ljudi iz okruženja, a ne zarad toga što to neko predlaže ili što se to mora, nećemo se izboriti sa ovom zarazom. Opasnost se ogleda i u tome što virus zbog svog opstanka traži nove načine da se održi, da opstane i onda se mijenja. A te izmjene nas u narednom periodu mogu odvesti u neizvjesnost koju ne možemo ni predvidjeti.
Da li to znači da bi ovaj talas mogao da bude čak teži od prethodnih?
Populacija Srpske nije još postigla kolektivni imunitet protiv kovida. Obuhvat vakcinama još nije dovoljan, ali se imunizacija kontinuirano svakodnevno odvija. Vakcine, za sada, štite od infekcije novim varijantama virusa, a mnogi ljudi su zaštitu stekli prirodnim putem. Shodno svemu navedenom, ovaj talas bi trebalo da bude blaži od prethodnog. Tome može doprinijeti ubrzanje vakcinacije, pa ovom prilikom pozivam sve neodlučne građane da razmisle o tome.
Na koji način djelovati da ljudi postanu odlučniji i vakcinišu se?
U svakom regionalnom centru IJZ RS, te lično i putem telefona, ljudi mogu dobiti odgovore na sve nedoumice i nepoznanice, zbog kojih se još nisu vakcinisali. Ako i poslije razgovora s našim epidemiolozima i dalje ostanu pri svom stavu, bar ćemo svi znati da smo pokušali nešto učiniti. Iz ličnog iskustva mogu reći da nijedna osoba s kojom sam porazgovarala nije ostala nevakcinisana. Ako ne iskoristimo posljednji voz za ubrzanje vakcinacije, ne samo mi, već ljudi cijelog sveta, može se desiti da virus toliko mutira da više ni vakcina neće biti dovoljna da nas zaštiti. Jačina ovog talasa zavisiće od toga koliko ćemo ubrzati vakcinaciju i kako ćemo odgovorno sprovoditi ostale mjere prevencije – maske, pranje ruku, fizička distanca.
U kojoj mjeri vakcinisani treba da budu oprezni, odnosno, da poštuju ove mjere?
Ključni cilj vakcinacije je da se smanji umiranje od kovida 19, a u tom smislu će najlošije proći nevakcinisane osobe. Vakcinacija, takođe, smanjuje i učestalost zaražavanja, ali se može desiti da se manji broj ljudi zarazi, bez obzira na imunizaciju. Zato je potrebno da i vakcinisani budu oprezni, jer svuda oko nas ima zaraznih osoba, virus i dalje cirkuliše. Ako smo vakcinisani i zarazimo se, mi možemo infekciju prenijeti drugim ljudima koji nisu vakcinisani i koji imaju veću šansu da dobiju tešku formu bolesti. Međutim, i oni imaju šansu da se vakcinišu, ali neki su još neodlučni, neki imaju kontraindikaciju za vakcinaciju, a neki spadaju u one koji su u pravom smislu protiv vakcinacije. Bez obzira na sve to, vakcinisani do kraja trebaju biti odgovorni i prema drugima, kao što su odgovorni prema sebi.
Vakcina imamo dovoljno, sve zdravstvene ustanove su u funkciji masovne imunizacije… Šta je, onda, razlog nedovoljnog procenta imunizovanih?
Da, zdravstveni sistem je odlično odgovorio na ovu javnozdravstvenu krizu, pa je u tom smislu odlično organizovao i vakcinaciju. Imam pravo to da kažem, nakon 34 godine radnog iskustva, od kojih je većina na poslovima prevencije bolesti. Međutim, od postanka vakcinacije, kao najbolje mjere prevencije zaraznih bolesti, paralelno se razvijao i antivakcinalni pokret.
Kakav je uticaj društvenih mreža?
Velika dostupnost i uticaj društvenih mreža učinili su da se šire dezinformacije, koje kod ljudi izazivaju nepovjerenje u vakcine. Društvene mreže stižu do znatno većeg broja ljudi nego što može stići stručna riječ nas koji se bavimo prevencijom bolesti. Zato je potreban svakodnevni razgovor s ljudima, ali ne samo u ordinacijama gdje se ljudi vakcinišu, već i u ordinacijama gdje dolaze bolesni na pregled, na ulici, javnim mjestima, svugdje gdje nas ljudi mogu čuti.
Kako to izgleda u praksi?
Dešavalo mi se da uđem u banku i, dok službenik pruža uslugu zbog koje sam došla, već sam doznala ko nije vakcinisan u banci, javno dala savjete i odgovore na pitanja koja mi postave. Već sutradan, te iste ljude vidim na punktu za vakcinaciju. To me čini zadovoljnom.
Koliko je zabrinjavajuće to što je u Srpskoj kompletno vakcinisano tek nešto više od petine njenog punoljetnog stanovništva?
To znači da virusu dozvoljavamo da se i dalje nesmetano širi, da inficira ljude, razmnožava se, mijenja, kako bi sebi obezbijedio opstanak. IJZ RS je odlično organizovao proces imunizacije protiv kovida 19. Osim toga, mnogi građani su se vakcinisali u Srbiji. Međutim, još nemamo dovoljan broj vakcinisanih da potisnemo virus i onemogućimo mu da opstaje.
Koji procenat potpuno vakcinisanih je neophodan za kolektivni imunitet i koliko smo daleko od toga?
Ranije smo govorili da će biti potrebno da se vakciniše oko 60 odsto cjelokupnog stanovništva. Međutim, virus se, razmnožavajući se i boreći za svoj opstanak, promijenio i brže se prenosi. To je dovelo do toga da će za kolektivni imunitet biti potrebno da se vakciniše i do 80 odsto cjelokupnog stanovništva. Prema tome, nismo daleko stigli, ali možemo uhvatiti zadnji voz. Požurimo da ga stignemo, jer sa prvim hladnim danima za hvatanje voza biće kasno.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu