Kolumne

Etiku će svi predavati

Recimo da se upravo spremate kupiti nekakav alat koji je prilično skup, ali nemate informacije o njegovom kvalitetu. Od koga ćete tražiti savjet: od trgovca koji vam ga prodaje ili možda od nekog majstora koji ga svakodnevno upotrebljava i koji ga dobro poznaje? Vjerujem da bismo svi izabrali ovo drugo, jer koji to trgovac prodaje robu koja nije najbolja!?

Etiku će svi predavati
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Međutim, naše „pedagoške vlasti“ su izgleda sklonije vjerovati na riječ trgovcu. O čemu se radi?

Naime, Katihetski odbor SPC tražio je da se u Pravilnik o stručnim profilima i zvanjima nastavnika u gimnaziji unese izmjena tako da nastavni predmet Etika, koji je alternativni izborni predmet za Vjeronauku, mogu predavati i diplomirani teolozi. Republički pedagoški zavod je za mišljenje o tome da li diplomirani teolozi imaju takvu vrstu kompetencija konsultovao – Pravoslavni bogoslovski fakultet u Foči. Dakle – trgovca. Onoga kojemu je u interesu da, suprotno etici, obezbijedi svojim studentima više prilika za zaposlenje.

Oni kojima je etika struka, zaposleni na katedri za filozofiju, koji su gore pomenuti majstori sa dugogodišnjim iskustvom, nisu čak ni obaviješteni o tome. Rečeno im je da je zavodu poznato da njihovi studenti mogu predavati etiku, te zato nisu ni pitani. To što su oni jedini mjerodavni da procjenjuju kompetencije u toj struci… koga briga. To što je etika alternativni predmet vjeronauci… koga briga. To što nekoliko desetina doktora nauka tvrdi suprotno… koga briga.

No, ne treba ovu stvar vezivati samo za etiku i vjeronauku, niti od nje praviti lažni sukob religijskog i svjetovnog. Radi se o unižavanju cijele jedne profesije, ali i obesmišljavanju kompetencija nastavnika uopšte. Recimo da Društvo računovođa i revizora zatraži da matematiku mogu predavati diplomirani ekonomisti, jer ekonomisti uče mnogo matematike. Ili da Udruženje za zaštitu šuma traži da inženjeri šumarstva mogu predavati biologiju, jer šumarstvo je dio bioloških nauka. Da li bi RPZ konsultovao Ekonomski i Šumarski fakultet ili, pak, Prirodno-matematički na kom se nalaze katedre za matematiku i biologiju? Da li bi pomenuti fakulteti pregazili etička načela i proglasili se nadležnim da odlučuju o stvarima za koje očigledno nisu nadležni? Vjerujemo da ne bi, jer koliko god da su im važni principi njihovih struka, važni su im i principi profesionalne etike.

Mišljenje „prosvjetnih vlasti“ o tome ko može predavati etiku me je podsjetilo na upozorenje našeg velikog pjesnika kada su ga kritikovali oni koji o poeziji nisu mnogo znali. Pjesnik je rekao: „poeziju će svi pisati“ jer „Poezija zija u svoje glupo p / Pesme sme svako da piše / I onaj koji ne zna kako se pišu / Velika slova od danas nepotrebna“, a mi: etiku će svi predavati, jer etikom izgleda može svako da se bavi, pa i oni koji ne znaju mnogo o njoj, filozofi od danas nepotrebni.

Pjesnik je upozoravao kritičare na posljedice njihovih „stručnih mišljenja“ o poeziji pitajući se „da li će sloboda umeti da peva kao što su sužnji pevali o njoj“. Ako etiku, ili bilo koji drugi predmet „svi budu predavali“, dužni smo upozoriti da posljedice toga mogu biti dalekosežne, iako se već odavno naziru.

U ovom trenutku se čini da je stav onih koji o tome odlučuju (iako se u to ne razumiju) takav da će etiku zaista svi predavati.

Ali, da li će etika umjeti da pjeva…?

(Miroslav Galić, mr. asistent Filozofski fakultet u Banjaluci, Katedra za filozofiju)

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije