Konačan cilj je ili pronaći alternativne izvore gasa i nafte ili smanjiti potrošnju, pa s tim u vezi i prijedlozi pojedinih zemalja mogu da se nazovu ekstremnim.
Sa zaoštravanjem odnosa počelo je i međusobno udaljavanje od uvoza gasa, nafte i uglja iz Rusije. I dok to Americi nije veliki problem, za Evropu je u ovom momentu možda veći nego bilo šta drugo.
Kongres SAD je u četvrtak jednoglasno glasao za usvajanje zakona o zabrani uvoza ruskih energenata, ali ako uzmemo u obzir da je udio trgovine energentima sa Rusijom u ukupnom obimu samo 0,7 odsto, jasno je da je Americi ovaj potez lako pao. Pored toga i same SAD su veliki proizvođač fosilnih goriva te će se ova rupa lako popuniti.
S druge strane, u Evropi je potpuno druga priča. Zavisnost evropskih zemalja od ruskih energenata je daleko veća. Prošle godine EU je, prema podacima IEA (Međunarodne energetske agencije) dnevno uvozila 380 miliona kubnih metara gasa iz Rusije, što čini 45 odsto ukupnog evropskog uvoza energenata i skoro 40 odsto ukupne potrošnje.
Tako zemlje članica EU povlače ovih dana i nedjelja poteze koji su indikativni da je počelo njihovo smanjivanje zavisnosti od Rusije. U sklopu najnovijeg paketa sankcija svih 27 članica EU je potpuno zabranilo uvoz uglja iz Rusije. Pored toga mnoge članice traže alternativna rješenja, bilo to u povećanju proizvodnje unutar granica sopstvene države, bilo u sklapanju novih partnerstava na tržištu energenata ili povećanju obima trgovine sa trenutnim.
Takođe, u posljednje vrijeme se sve više pominje, makar u slučaju Njemačke, ograničavanje potrošnje i grijanja i struje u domaćinstvima kako bi se ublažio šok koji će neminovno uslijediti sa prekidom uvoza iz Rusije.
10 prijedloga IEA
Međunarodna energetska agencija je nedavno objavila svojih 10 prijedloga za smanjenje zavisnosti Evrope od ruskog gasa u kojima je stavljen akcenat na ublažavanju posljedica koje bi uslijedile nakon radikalnog raskida ugovora o trgovini energentima.
Prema njihovoj računici ukoliko bi se svih 10 prijedloga usvojilo uvoz ruskog gasa bi već do kraja ove godine bio manji za oko 30 odsto.
Prijedlozi su sljedeći:
– Ne potpisivati nove ugovore sa Rusijom kako bi se omogućila veća raznovrsnost snabdjevača;
– Zamijeniti ruski gas sa onim iz alternativnih izvora;
– Uvesti obavezne minimalne rezerve gasa u skladištima;
– Ubrzati razvoj novih projekata u oblasti održivih izvora energije;
– Maksimizovati proizvodnju energije iz nuklearki i biogoriva;
– Uvesti kratkoročne poreske olakšice kako bi se ranjivi potrošači zaštitili od visokih cijena;
– Ubrzati zamjenu svih gasnih bojlera sa toplotnim pumpama;
– Povećati energetsku efikasnost u zgradama i industriji;
– Podstaći smanjenje prosječne temperature u domovima za jedan stepen;
– Povećati fleksibilnost energetskog sistema;
Jačanje energetskih veza
Krajem marta mjeseca Njemačka i Katar su sklopili dugoročno partnerstvo. Na sastanku njemačkog ministra privrede Roberta Habeka i katarskog emira Šeik Tamim bin Hamad al-Tanija prisustvovali su i predstavnici njemačkih kompanija koji su počeli da potpisuju ugovore sa tamošnjim partnerima.
Italija i Alžir su juče potpisali sporazum o jačanju energetskih veza, i dodatnom izvozu energenata iz sjevernoafričke zemlje u Italiju.
Grčka će ubrzati projekte istraživanja gasa u dogovoru sa privatnim investitorima, izjavio je juče premijer Kirijakos Micotakis.
Dnevne porudžine za isporuke ruskog gasa Slovačkoj preko Ukrajine pale su danas, pokazuju podaci slovačkog gasnog operatera TSO Eustrim, prenosi Rojters.
Skupa cijena
Prema dosadašnjim proračunima, raskidanje energetskih veza sa Rusijom bi stanovnike EU mnogo koštao. Na primjer, u Francuskoj koja se oslanja 17 odsto na ruski gas i 13 odsto na njihovu naftu, energetski šok koji bi uslijedio bi stanovnike koštao između 70 i 105 evra.
Sa druge strane, u Njemačkoj koja 55 odsto zavisi od gasa i 34 odsto od nafte, dodatan godišnji trošak stanovnika te zemlje bi se kretao od 100 do 900 evra.
Neke države EU, poput Francuske, Italije i Španije, ovu mjeru bi platile sa 0,15 do 0,20 odsto smanjenja BDP, ali neke koje mnogo zavise od ruskih energenata, poput Češke, Slovačke, Bugarske, Litvanije ili Finske, čak sa pet odsto, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu