Njemačka automobilska industrija nalazi se u problemima: budućnost vozila sa motorima s unutrašnjim sagorevanjem na velikim tržištima (SAD, Kina, Evropa) je neizvjesna, ali i prodaja električnih automobila zaostaje za očekivanjima.
Ipak, elektromobilnost postaje sve važnija: Tojota je još uvijek najveći proizvođač automobila i ona je već odavno krenula putem hibridnih vozila. No prošle, 2023, godine električni “Model Y Tesle” je s prvog mjesta svrgnuo Tojota Korolu kao najprodavaniji model u svijetu.
Automobilski stručnjak Frank Švop kaže da važnu ulogu tu igraju “veliki potresi koje donose električna mobilnost i novi kineski konkurenti”. Folksvagen je saopštio da – ove promjene i potresi – i žestoka borba popustima i posebnim ponudama, trenutno dovode do velikog pada dobiti: u trećem tromjesečju 2024. dobit je bila gotovo 64 posto manja u poređenju s istim razdobljem prošle godine.
Preko leđa radnika
Kao odgovor, koncern planira da uštedi uglavnom putem smanjenja troškova rada u proizvodnji. Umanjenje plata za deset odsto već bi donijelo 800 miliona planiranih ušteda od ukupno četiri milijarde evra. Osim toga, kako navodi radnički savjet, Folksvagen planira da zatvori tri fabrike i suspenduje desetine hiljada radnih mjesta.
U Belgiji, Audi, koji je dio koncerna Folksvagena, već povlači konkretne poteze i planira da obustavi proizvodnju električnih automobila u Briselu krajem februara, gdje je zaposleno oko 3.000 ljudi. To je u utorak (29.10.) rekao predstavnik belgijskog sindikata CNE agenciji AFP.
Koliko je situacija ozbiljna, potvrdila je istoga dana predsjednica Nemačkog udruženja automobilske industrije (VDA) Hildegard Miler. Prema njenim riječima, prelaz na električnu mobilnost će u sljedećih deset godina njemačku automobilsku industriju koštati dodatnih 140.000 radnih mjesta. Od 2019. godine već je ukinuto oko 46.000 radnih mjesta.
Poziv na ,,politiku” uvijek postaje glasan kad preduzeća traže povoljnije uslove za poslovanje. U slučaju Folksvagena, taj poziv ima posebnu težinu jer u koncernu politika sudjeluje u upravljanju.
Osnovan 1938. kao državno preduzeće, Folksvagen ni nakon poraza Njemačke u Drugom svjetskom ratu i ponovnog pokretanja proizvodnje nije postao potpuno samostalna kompanija nego je djelimično u državnom vlasništvu. Tako je i predsjednik vlade nemačke savezne pokrajine Donja Saksonija, u kojoj se nalazi grad Volfzburg u kom se nalazi sjedište Folksvagena, član nadzornog odbora ovog svjetskog giganta.
Tako se premijer Donje Saksonije Stefan Veil (Socijaldemokratska stranka) nalazi u dvostrukoj ulozi kada zahtjeva „pronalaženje alternativnih rješenja” i naglašava da politika mora dati svoj doprinos. Primjera radi, traži uvođenje novih podsticaja za kupovinu električnih automobila te ublažavanje EU graničnih vrijednosti za ispusne gasove automobila s motorima na unutrašnje sagorevanje.
Preduga pasivnost
Na nivou Njemačke, dosad nije učinjeno ništa kako bi se promijenili ekonomski okviri, smatra direktorka berlinske kancelarije američkog tink tenka ,,German Marshall Fund-a” Suda Dejvid-Vilp. U razgovoru za DW, ekonomske poteškoće Njemačke pripisala je tome što se razne vlade nisu usudile da preduzmu bolne, ali nužne reforme.
– Potrebne su reforme, ali s obzirom na uspjeh populista, etablirane stranke žele da se Nijemci ekonomski osjećaju sigurno kako ne bi pribegavali strankama koje šire strah. I zato odgađaju promjene – kaže ona.
Za Folksvagen situaciju dodatno otežava činjenica da berlinska politika ne vodi dosljedan kurs kada je riječ o e-mobilnosti. Dok SPD-ovac Veil traži subvencije za električna vozila, berlinska „semafor-koalicija” ih je uglavnom već ukinula argumentom kako takva vozila trenutno ionako najprije kupuju imućnija domaćinstva kao drugi ili čak treći auto u porodici.
Kriza u Folksvagenu samo dio puno šire krize. Bivši predsednik IFO instituta Hans-Verner Sin smatra da je „Folksvagen samo prva žrtva.”
– Žrtva e-mobilnosti, zabrane motora s unutrašnjim sagorijevanjem u EU i visokih energetskih troškova u Njemačkoj. Protiv toga se mora delovati, jer „de-industrijalizacija nije tema budućnosti, već tema sadašnjosti – smatra Sin, piše Dojče Vele.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu