Svijet

(FOTO) KLJUČNU ULOGU IGRAĆE ODNOSI SA RUSIJOM Kako će izgledati granice u Evropi u 2050. godini, gdje je u svemu BiH, ovo predviđa vještačka inteligencija

EU trenutno razmatra devet kandidata za članstvo: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Gruziju, Kosovo, Moldaviju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Ukrajinu.

Kako bi mogle da izgledaju granice Evrope
FOTO: CHATGPT / SCREENSHOT

Iako je teško precizno predvidjeti kako će izgledati evropske granice 2050. godine, jasno je da će kontinentom dominirati tenzije između integracijskih i dezintegracijskih sila. Uspjeh ili neuspjeh separatističkih pokreta, proširenje EU i spoljašnji geopolitički pritisci oblikovaće budući izgled evropskog kontinenta.

Pročitajte još

Evropski kontinent mogao bi do 2050. godine doživjeti značajne i dalekosežne promjene granica država. Ove transformacije, koje bi mogle redefinisati političku kartu Evrope kakvu poznajemo, rezultat su složenog spleta različitih faktora koji djeluju na kontinentu. S jedne strane, separatistički pokreti u brojnim evropskim zemljama predstavljaju snažnu centrifugalnu silu. Ovi pokreti, koji se zalažu za odvajanje od matičnih država i stvaranje novih, nezavisnih entiteta, temelje svoje zahtjeve na kulturnim, jezičkim ili istorijskim posebnostima.

Njihovo dejlovanje moglo bi dovesti do fragmentacije postojećih država i nastanka novih granica unutar Evrope. S druge strane, procesi međunarodnih integracija, posebno oni vezani za Evropsku uniju, djeluju kao kohezivna sila koja teži bližem povezivanju evropskih naroda i država.

Ovi suprotstavljeni trendovi, zajedno sa drugim geopolitičkim, ekonomskim i društvenim faktorima, oblikovaće budućnost evropskog političkog prostora. Rezultat ovih dinamičnih procesa mogao bi biti kontinent sa izmijenjenim granicama, novim državama i redefinisanim odnosima među evropskim narodima, što će imati dalekosežne posledice za političku, ekonomsku i društvenu strukturu Evrope sredinom 21. vijeka.

BiH i Turska najdalje od ulaska u EU

Integracija i dezintegracija EU: Proširenje Evropske unije: EU trenutno razmatra devet država kandidata za članstvo: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Gruziju, Kosovo, Moldaviju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Ukrajinu.

zastava Bih EU
FOTO: MARINA ĐUKIĆ/RINGIER

Crna Gora planira da završi pregovore do 2026. i postati članicom do 2028. godine. Međutim, proces integracije suočava se sa brojnim izazovima. Neki kandidati, poput Bosne i Hercegovine, suočavaju se sa unutrašnjim političkim napetostima. Turska, iako formalno kandidat, ima zamrznute pregovore od 2016. godine zbog demokratskog nazadovanja.

Potencijalno nove države: Katalonija i Baskija

Potencijalno nove države: Katalonija i Baskija. Španija bi mogla da doživi značajne teritorijalne promjene.

Katalonija

Katalonija pokazuje snažne separatističke tendencije, sa referendumom iz 2013. godine gdje je 80% glasača podržalo nezavisnost. Iako španska vlada ne priznaje takve referendume, pritisak za nezavisnošću ne jenjava. Baskija takođe ima dugogodišnji separatistički pokret, iako sa manjom vjerovatnoćom uspjeha u bližoj budućnosti.

Pročitajte još

Škotska

Nakon neuspjelog referenduma o nezavisnosti 2014. godine, kada je 55% glasača odabralo ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu, Škotska i dalje pokazuje snažne tendencije ka samostalnosti. Ova težnja za nezavisnošću nije jenjavala tokom godina, već je dodatno ojačana Bregzitom – britanskim izlaskom iz Evropske unije. Naime, većina Škota glasala je za ostanak u EU, što je produbilo jaz između škotskih aspiracija i odluka donesenih na nivou Ujedinjenog Kraljevstva.

Ova razlika u stavovima prema evropskim integracijama podstakla je obnovljene pozive za drugi referendum o nezavisnosti Škotske. Škotska nacionalna stranka (SNP), koja dominira škotskom politikom, kontinuirano zagovara ideju nezavisne Škotske koja bi se mogla vratiti u Evropsku uniju. Međutim, put ka novom referendumu nije jednostavan, s obzirom na to da Vestminister mora da odobri takav potez, što trenutno vlada u Londonu odbija da učini. Uprkos tome, pitanje škotske nezavisnosti ostaje ključna tema u britanskoj politici, sa potencijalom da značajno utiče na budući izgled Ujedinjenog Kraljevstva i, posletižno, Evrope.

Veneto i Sardinija

Talijanske regije takođe pokazuju značajne separatističke tendencije, što dodatno usložnjava političku sliku u zemlji. Posebno se ističu dvije regije: Veneto i Sardinija. U Venetu, regiji na sjeveroistoku Italije poznatoj po gradu Veneciji, separatistički sentiment je izrazito snažan. To je jasno demonstrirano na neslužbenom referendumu održanom 2014. godine, gdje je čak 89% glasača podržalo ideju nezavisnosti od Italije. Ovaj rezultat, iako pravno neobavezujući, ukazuje na duboko ukorijenjenu želju za većom autonomijom ili čak potpunom nezavisnošću među stanovnicima Veneta.

Sardinija

S druge strane, Sardinija, drugo najveće ostrvo u Sredozemnom moru, ima jedan od najstarijih i najustrajnijih nacionalističkih pokreta u Evropi. Sardinijski nacionalizam vuče korijene još iz 19. vijeka i temelji se na jedinstvenom jeziku, kulturi i istoriji ostrva. Prema nedavnim istraživanjima javnog mnjenja, čak 41% Sardinijaca podržava ideju nezavisnosti od Italije.

Ovaj značajan postotak ukazuje na to da separatističke težnje na Sardiniji nisu marginalna pojava, već predstavljaju ozbiljan politički faktor s kojim talijanska vlada mora računati. Ovi snažni separatistički pokreti u Venetu i Sardiniji predstavljaju izazov za teritorijalni integritet Italije i potencijalno bi mogli da utiču na buduće granice unutar Evrope. Iako je malo vjerovatno da će ove regije u bliskoj budućnosti postići nezavisnost, njihove težnje za većom autonomijom i samoupravom nastavljaju oblikovati talijansku i evropsku političku scenu.

Balkan – Dalja fragmentacija ili integracija

Balkan ostaje osjetljivo područje zbog dubokih etničkih i istorijskih podjela. Kosovo, čiji status nije univerzalno priznat, i dalje stvara tenzije sa Srbijom, dok ideja “Velike Albanije” uključuje ambicije za ujedinjenjem Albanije i Kosova te teritorijalne pretenzije prema Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj.

Bosna i Hercegovina suočava se s izazovima stabilnosti zbog mogućnosti otcjepljenja Republike Srpske, dok su odnosi između Bošnjaka i Hrvata često napeti.

Ideja Velike Albanije i dalje živi

Potencijalna autonomija za Sandžak ili Hercegovinu. EU bi mogla igrati ključnu ulogu u stabilizaciji regije, no ako taj proces ne uspije, nacionalističke težnje mogle bi ponovno destabilizovati granice.

FOTO: USTUPLJENE FOTOGRAFIJE
FOTO: USTUPLJENE FOTOGRAFIJE

Uticaj spoljnih faktora: Klimatske promjene

Klimatske promjene mogle bi značajno da utiču na evropske granice kroz masovne migracije stanovništva i sve intenzivniju borbu za ograničene resurse. Zemlje poput Holandije, Belgije i sjeverne Njemačke mogle bi izgubiti značajne dijelove obalnog područja zbog porasta nivoa mora. Mediteranske zemlje, posebno Grčka, južna Italija, Španjolska i Portugal, suočiće se s ekstremnim sušama i nestašicom vode, što bi moglo potaknuti masovne migracije prema sjeveru. Skandinavske zemlje, posebno Norveška, Švedska i Finska, mogle bi postati poželjnije za život zbog blaže klime, što bi moglo dovesti do značajnog priliva stanovništva.

FOTO:  SCREENSHOT/ TWITEER
FOTO: SCREENSHOT/ TWITEER

Zemlje središnje Evrope, poput Poljske, Češke i Slovačke, mogle bi se suočiti s povećanim brojem klimatskih izbjeglica. Ove klimatske promjene mogle bi potaknuti unutarnje migracije unutar evropskih država, ali i prekogranična kretanja stanovništva, stvarajući nove izazove za upravljanje granicama i integraciju migranata. Dugoročno, ovi procesi mogli bi dovesti do preispitivanja postojećih granica i potencijalno rezultirati novim političkim i teritorijalnim aranžmanima širom Evrope.

Odnosi sa Rusijom igraće ključnu ulogu u oblikovanju granica

Odnosi s Rusijom i dalje će igrati ključnu ulogu u oblikovanju evropskih granica, posebno u istočnoj Evropi. Ova dinamika je osobito izražena u zemljama koje graniče s Rusijom ili su istorijski bile pod njenim uticajem. Moldavija i Gruzija suočavaju se s posebno složenim izazovima zbog proruskih separatističkih regija unutar svojih granica.

FOTO: YAKIV LIASHENKO/EPA
FOTO: YAKIV LIASHENKO/EPA

Tiraspolj, Pridnestrovlje

U Moldaviji, regija Pridnjestrovlje već decenijama funkcionše kao de facto nezavisna država uz rusku podršku, dok se Gruzija suočava sa sličnim problemima u Abhaziji i Južnoj Osetiji. Ove situacije stvaraju napetosti ne samo unutar tih zemalja, već i u širem evropskom kontekstu i utiče na geopolitičke odnose i potencijalno oblikovanje budućih granica. Osim toga, ruskaspoljna politika i njen uticaj na zemlje poput Belorusije i Ukrajine dodatno komplikuju političku sliku istočne Evrope, stvarajući neizvjesnost oko budućeg izgleda granica u regiji.

Iako je teško precizno predvidjeti kako će izgledati evropske granice 2050. godine, jasno je da će kontinentom dominirati tenzije između integracijskih i dezintegracijskih sila. Uspjeh ili neuspjeh separatističkih pokreta, proširenje EU i spoljni geopolitički pritisci oblikovaće budući izgled evropskog kontinenta, piše Večernji list.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu