Šta pokazuju podaci u Srbiji, do koliko godina mladi žive sa roditeljima?
– Podaci za Srbiju po istraživanju koje je radio Evrostat pokazuju da mladi u Srbiji napuštaju roditeljski dom sa 30,4 godine. Srbija ne iskače iz podataka iz regiona. Evropski prosjek je 26 godina, U Švedskoj je to ispod 18. godine. Razlike su velike, kao i parametri – istakla je Ivana Antonijević iz Ministarstva turizma i omladine.
Navodi da je jako važan način na koji tumačimo podatke. Mlada populacija u Srbiji je od 15. do 30. godine.
Razlozi za napuštanje roditeljskog doma
– Postoje dvije grupe razloga zbog kojih mladi kasnije napuštaju roditeljski dom. Prvi su strukturalni, socioekonomski, a drugi se tiču mentaliteta i vrijednosti koje u različitim krajevima Evrope i različitim zemljama utiču povoljnije ili negativnije na to da se mladi ljudi sele. Važna je i dužina školovanja, koja je u Srbiji duža nego u drugim evropskim državama, mogućnost zaposlenja i nemogućnost kupovine svoje nekretnine – rekla je Antonijevićeva.
Ističe da je oko 17 odsto mladih nezaposleno, da postoji dosta programa i Vlada na različite načine utiče da se zapošljavanje mladih poboljša.
– Neaktivni mladi su ljudi koji su u procesu školovanja i studiranja, pa starosna granica od 15 do 30 godina predstavlja heterogenost ciljne grupe upućuje na detaljnije tumačenje. I dalje postoji procenat mladih koji nisu ni u sistemu obrazovanja, a nisu ni u evidenciji tržišta rada, pa su ciljna grupa sa kojom treba više da se radi – istakla je Ivana.
Navodi da je pripremljen i program implementacije koji se u Srbiji pilotira u tri filijale nacionalne službe, što podrazumijeva 22 opštine u Srbiji gdje će mladim ljudima u saradnji sa domaćim službama zapošljavanja, sa organizacijama civilnog društva, sa poslodavcima, biti omogućeno da od trenutka kada se prijave na program, u naredna četiri mjeseca dobiju ponudu za adekvatan posao ili radnu praksu.
A šta kažu mladi?
– Prema istraživanjima koja smo sproveli, četrdesetak ispitanika kao razlog nenapuštanja roditeljske kuće kaže da nema potrebu za tim. Navode da im je potrebna podrška u vidu povoljnih kredita za stambeni prostor i dobre prilike za dobar posao. Važan je i mentalitet i navike u odrastanju. Zbog toga Ministarstvo radi na donošenju novih programa za bolju budućnost mladih koje bi jačale vještine za osamostaljivanje mladih ljudi – rekla je Ivana.
“Mi smo kultura koja teško pušta mlade”
Vezano za ranije slično istraživanje, pedagog i psihoterapeut Biljana Ćulafić navela je da mladi ostaju kod roditelja koji i dalje obavljaju neke kućne poslove za njih, poput kuvanja i peglanja, a oni će da rade i najčešće čekaju da zasnuju bračnu zajednicu kako bi se odvojili od roditelja.
– Što je po mom mišljenju pogrešno, zato što je važno da jedno vrijeme mlada osoba živi sama i da zaista osjeti kako je to spremati svoje stvari, baviti se svim onim stvarima kojima su se do tad bavili otac i majka. U suprotnom, imaće pogrešna očekivanja i u braku. Ako je u pitanju mlada muška osoba, imaće očekivanja od supruge da sve ispunjava ono što je činila majka. To su pogrešna uvjerenja – navela je Biljana.
Dodala je da ima i uticaja tradicije.
– Mi smo kultura koja teško pušta mlade, koja nekako ne radi na tome da se mladi osamostale – navela je Ćulafićeva uz ocjenu da su roditelji često tu veća kočnica, pošto ne razvijaju kompetentnost, što je jedna od potreba mladih.
Miljana Pejić iz Krovne organizacije mladih Srbije istakla je da skoro 97 odsto mladih u Srbiji smatra da je mjesečna naknada koja je veća od 80.000 dinara (oko 1.340 KM) dovoljna za dostojanstven život.
– Kada uporedimo to sa trenutnim cijenama nekretnina, bilo da je u pitanju iznajmljivanje stanova, ili možda kupovina, ukoliko su možda malo stariji mladi koji zarađuju, vidimo i da je ta cifra od nedovoljna, kako bi oni mogli da žive samostalno u Republici Srbiji – navela je ranije Pejićeva.
Istakla je da je, prema istraživanjima KOMS, većina mladih spremna da radi više poslova, a da su čak i spremni i da se prekvalifikuju.
– Imamo podatak da zaista veliki procenat mladih ne radi u struci i da je spremno da radi neke druge poslove koji bi u ovom trenutku moglo da im obezbjedi lakše zaposlenje ili nešto viši životni standard – navela je Pejićeva.
Ipak, napomenula je, kako je veliki broj mladih i dalje u procesu obrazovanja i da su najpogođeniji studenti i studentkinje koji obaveze na fakultetu teško mogu da usklade sa dodatnim poslom koji su često prinuđeni da rade zbog aktuelnih cijena, ali i pomogli porodicama, piše Blic.
– Većina naših ispitanika je izjavila da radi tokom studiranja. Uglavnom biraju neke fleksibilnije oblike rada, upravo da bi to mogli da usklade sa fakultetom i obavezama koje imaju tamo. Mali broj njih radi puno radno vrijeme, ali s druge strane, rijetko je i mislim da naša poslovna kultura nije takva da daje puno mogućnosti za fleksibilan radni odnos – rekla je Pejićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu