Društvo

GDJE JE NOVAC ZA REPRODUKCIJU ŠUMA Siječemo više nego što POŠUMLJAVAMO

U Republici Srpskoj je prisutan trend da se iz godine u godinu povećava posječena drvna masa u šumama, a da se smanjuje pošumljavanje.

GDJE JE NOVAC ZA REPRODUKCIJU ŠUMA Siječemo više nego što POŠUMLJAVAMO
FOTO: SHUTTERSTOCK

Primjera radi, u Republici Srpskoj je 1998. godine posječeno ukupno 1.845 kubnih metara drvne mase u državnoj šumi, dok je istovremeno pošumljeno 1.275 hektara. Zvanični statistički podaci ukazuju da je tokom 2017. u državnim šumama posječeno 2.782 kubnih metara drvne mase, a iste godine je pošumljeno svega 652 hektara. Dakle, u ovom periodu je više nego uduplana količina posječene šume, dok je duplo manja površina pošumljena.

Šumama u državnom vlasništvu gazduje javno preduzeće “Šume RS” i u javnosti je percepirano uglavnom kao preduzeće koje je pod lupom samo kada su u pitanju ugovori sa drvoprerađivačima koji od šumskih gazdinstava kupuju sirovinu. Ovo veliko javno preduzeće, koje ima najveći broj zaposlenih u RS, oko 5.000 radnika, nije prepoznato kao promoter uloge i značaja šuma.

U JP “Šume RS” imaju objašnjenje za negativan trend sječe i pošumljavanja.

Do 1992. bio je na snazi zakon gdje je bilo definisano da se na metar kubni posječene drvne mase pošumi 14 metara kvadratnih površine – ističu u ovom preduzeću.

Međutim, kako kažu, zakonom o šumama koji su doneseni u RS obaveza pošumljavanja nije riješena na taj način.

– Gazdovanje šumama propisano je šumskoprivrednom osnovom za svako pojedinačno šumskoprivredno područje. Šumskoprivredna osnova je plan za dugoročno gazdovanje šumama u kome se utvrđuju osnove gazdovanja i obezbeđuju opšti interesi. Šumskoprivrednu osnovu usvaja resorno ministarstvo, a to znači da su planirani obim sječe i planirani obim šumskouzgojnih radova propisani šumskoprivrednom osnovom – dodaju u “Šumama RS”.

FOTO: Siniša Pašalić/RAS Srbija
FOTO: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Šumskouzgojni radovi finansiraju se iz sredstava proste i proširene reprodukcije šuma, u skladu sa Zakonom o šumama do 2008. godine, a od 2008. to su sredstva posebnih namjena.

– Obavezni smo da obezbijedimo novac za prostu reprodukciju šuma iz prihoda za svaki organizacioni dio u iznosu od 10 odsto vrijednosti prodatih šumskih drvnih sortimenata u šumi na panju. Novac za proširenu reprodukciju izdvajaju pravna lica u RS – navode u “Šumama RS”.

Profesor na Šumarskom fakultetu Banjaluka Branislav Cvjetković ocjenjuje da kolege u „Šumama RS“ odgovorno obavljaju posao i u skladu sa zakonskim propisima.

Pročitajte još

– Oni se često u javnosti spominju u negativnom kontekstu, ali ja znam koliko oni revnosno rade i zaslužuju pohvale – navodi on.

Ističe da u budućnosti ne bi trebalo biti problema u vezi sa potrebnom količinom drvne mase za toplane koje su prešle na drvnu sječku.

– Šumarski fakultet je u saradnji sa „Šumama RS“ pokrenuo prve aktivnosti na podizanju plantaža za proizvodnju biomase. To su plantaže koje mogu brzo da proizvedu drvo za potrebe onih koji se griju na drvnu masu. Išli smo u Italiju zbog istraživanja tamošnjih plantaža, a riječ je o topolama i bagremu. Gotov proizvod u takvim plantažama se očekuje u periodu od godinu do tri godine od sadnje – objašnjava Cvjetković.

Od ukupne površine Srpske, oko 50 odsto su površine pokrivene šumama, što iznosi 0,75 hektara po stanovniku. U državnom vlasništvu nalazi se oko milion hektara šuma i šumskog zemljišta.

Da li znate?

Uloga šume u pročišćavanju zagađene atmosfere jednako je važna kao i njena uloga u proizvodnji kiseonika. Za godinu dana hektar četinarske šume filtrira 30-35 tona prašine, a na hektar šume lišćara se filtrira 50-76 tona prašine.

Po ovoj računici, u Srpskoj samo u 2017. godine lišćarske šume filtirale su oko 56 tona prašine, a četinarske šume oko 6,5 miliona tona prašine.

Stručnjaci su izračunali kako jedno stablo od 150 kvadratnih metara sa površinom lišća za 100 godina proizvede kiseonika koliko je čoveku potrebno za 20 godina života.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije