Politika

GDJE STANE JAVNI, NASTAVLJA PRIVATNI TUŽILAC Da li su na pomolu promjene u pravosuđu BiH

Mogućnost vraćanja supsidijarnog tužioca u pravosudni sistem BiH naišla je na podršku stručne zajednice i građana. Ipak, iz Ministarstva pravde BiH nismo dobili odgovor na pitanje da li su išta uradili na tom polju, kako je od njih tražio parlament BiH.

sudnica
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Početkom februara, na prijedlog poslanika PDP u Predstavničkom domu Branislava Borenovića, usvojen je zaključak kojim je Savjet ministara zadužen da, zbog katastrofalnih posljedica u oblasti vladavine prava u BiH, koje su prvenstveno prouzrokovane neefikasnošću rada javnih tužilaštava, što prije u parlamentarnu proceduru uputi zakonska rješenja koja će se odnositi na vraćanje instituta supsidijarnog tužioca u zakonodavstvo.

Borenović za Srpskainfo kaže da nema nikakvu informaciju šta se dešava u Savjetu ministara i da ovo nije jedini zaključak s kojim se odugovlači.

Šta bi uvođenje supsidijarnog tužioca, koga još zovu i privatnim, značilo u praksi?

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Suština je u tome da, ukoliko tužilac odustane od gonjenja, donese odluku o nesprovođenju istrage, ili ne podigne optužnicu u zakonom predvođenom roku, ostaje mogućnost građanima, oštećenoj strani da može da ide prema sudovima sa krivičnim gonjenjem. Sada je pravna sudbina građana u rukama tužilaca, zavisi od njihove volje. Važno je tu mogućnost dati građanima. Prije toga neophodno je postaviti rokove u kojima tužilac treba da donese oduku, podigne optužnicu, preduzme određene istražne radnje. Ako se ništa ne desi nakon toga, smatra se da je tužilac odustao i da, usljed novih činjenica, građani mogu sami da nastave borbu – kaže Borenović.

Pročitajte još

Prema njegovim riječima, institut supsidijarnog tužioca imao bi smisla kada se pogledaju brojna neriješena ubistva u RS i BiH u kojima tužioci godinama ne rješavaju slučajeve, a navodne istražne radnje traju veoma dugo.

– Takođe, imamo brojne slučajeve korupcije i privrednog keriminaliteta. Uništen je privredno-finansijski sistem. Predmeti stoje u ladicama, imamo odugovlačenje, pojedini tužioci u nedostatku hrabrosti ili zbog nekih drugih okolnosti ne idu sa krivičnim gonjenjem prema sudu – zaključuje Borenović.

Inače, Klub PDP je u ljeto 2018. predlagao slične izmjene ZKP RS, ali nije bilo podrške u Narodnoj skupštini. Izmjene su predviđale da je podnesenu prijavu za učinjeno krivično djelo nadležno tužilaštvo dužno uzeti u razmatranje i o njoj odlučiti u roku od 30 dana. Kada tužilac nađe da nema osnova da preduzme gonjenje po podnesenoj prijavi za učinjeno krivično djelo, dužan je da o tome u roku od osam dana obavijesti podnosioca konkretne prijave i da ga uputi da može sam preduzeti gonjenje pred sudom.

Doktor prava Duško Košpić smatra da je prijedlog Borenovića „najkrupniji doprinos vladavini prava u posljednjoj deceniji“.

– Dosadašnji pokušaji putem nekakvih strukturalnih dijaloga i Pribeovskih nekonkretnih crtica nisu dali rezultate, a nisu ni mogli radi spoljnog uopštenog pristupa skeniranja. Potrebno je krivično procesno pravo poboljšati iznutra, a što je upravo prijedlog gospodina Borenovića – kaže Košpić za Srpskainfo.

Foto: Youtube ELTA TV screenshot
Foto: Youtube ELTA TV screenshot

Ukoliko se predložena zakonska izmjena u Zakonu o krivičnom postupku BiH usvoji, dodaje, tužilac je, ukoliko neće da goni ili odustane od gonjenja, obavezan da o tome obavijesti podnosioca prijave, koji će tada moći da krivično goni na osnovu činjenica i dokaza kojima raspolaže.

Pročitajte još

– Znači, dolazak do pravde više neće zavisiti od volje tužioca ili kolegijuma tužilaca (ukoliko se neko žali na odluku tužioca, pa o tome odlučuje kolegijum tužilaca o svom kolegi na kolegijalan način), već će zavisiti i od građana – podnosilaca prijava, odnosno činjenica i dokaza kojima raspolažu – objašnjava Košpić.

Napominje da je ovo bilo normirano i postojalo u ZKP Jugoslavije, a i danas postoji, primjera radi, u krivičnom procesnom pravu u Srbiji i Hrvatskoj.

– Predložena izmjena nije komplikovana za napraviti u ZKP BiH, jer se praktično radi o maloj korekciji, a koja je krucijalna za postizanje pravde putem i krivičnog procesnog zakonodavstva. Borenovićevim prijedlogom bi pravedni građani bili da dobitku, a kriminalci na gubitku – zaključuje Košpić.

Banjalučki advokat Aleksandar Jokić slaže se da postoji potreba za nekim modalitetom supsidijarnog (privatnog) tužioca u krivičnom postupku. Dodaje da su nas život i praksa naučili da ovaj aktuelni sistem nije dovoljno dobar i ne štiti u dovoljnoj mjeri oštećene.

Međutim, postavlja se pitanje da li treba omogućiti privatnog tužioca za sva djela i da li tu leži mogućnost zloupotrebe.

FOTO: ATV/Youtube/screenshot
FOTO: ATV/Youtube/screenshot

– Postoje različiti modaliteti supsidijarnog tužioca. Neki od njih bi zaista doveli do preopterećenja svakako opterećenih krivičnih odjeljenja na sudovima. Modalitet po kome se samo za određena djela, za koja je to izričito propisano, može podnijeti privatna tužba, a uvijek može nastaviti krivično gonjenje ukoliko tužilac odustane od optužnice, jeste modalitet koji bi možda bio najprihvatljiviji. Slično je i u Srbiji i trebalo bi čuti njihova iskustva i zapažanja. Međutim, svakako da smatram da je to, iz ugla oštećenih, bolje od sadašnjeg rješenja prema kome je oštećeni u potpunoj milosti ili nemilosti javnog tužioca. U tom smislu podržavam inicijativu da se počne tražiti rješenje i nadam se da će posljednju riječ imati stručni, a ne politički krugovi – kaže Jokić za Srpskainfo.

Ministarstvo pravde BiH pitali smo da li su uopšte upoznati sa zaključkom PS BiH, da li su nešto uradili u cilju njegove realizacije i kakav je njihov stav po pitanju uvođenja instituta supsidijarnog tužioca, ali odgovor za sada nismo dobili.

Jukić: Čula sam o tome

Potpredsjednica VSTS BiH Ružica Jukić kaže da je „čula o ovome“.

Foto: Avaz/ustupljena fotografija
Foto: Avaz/ustupljena fotografija
Ružica Jukić

– Već sedam godina govorim na sjednicama VSTS da se u Zakon o krivičnom postupku mora vratiti oštećeni kao stranka. To sam isticala i na parlamentima, kada sam iznosila izvještaje VSTS. Ali, nikada niko nije do sada reagovao. Kada bi se ošećeni vratio u zakon kao stranka u postupku, ne bi se moglo više desiti, recimo, da neki predmet ostane neprocesuiran iako postoje dokazi, jer bi oštećeni sam nastavio postupak. U tom slučaju tužilac bi vodio računa koju istragu će zatvoriti ili donijeti naredbu o nesprovođenju istrage. Kod supsidijarnog tužitelja je nešto drugačije određeno, jer stupa na scenu kasnije. O tome ne bih više, jer ću pisati o toj temi – kaže Jukićeva za Srpskainfo.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije