Svijet

Gejts zna kako čovječanstvo da POBIJEDI SLJEDEĆU PANDEMIJU: "Svijet mora da potroši milijarde"

Bil Gejts, osnivač kompanije „Majkrosoft“ i Fondacije „Bil i Melinda Gejts“, u ovogodišnjoj poruci javnosti na svom blogu „GatesNotes“ piše da nas je pandemija kovida-19 naučila da više ne smijemo sebi da priuštimo ležernost i dozvolimo da nas sljedeća pandemija dočeka nespremne.

Gejts zna kako čovječanstvo da POBIJEDI SLJEDEĆU PANDEMIJU: "Svijet mora da potroši milijarde"
FOTO: TAGESSCHAU/YOUTUBE

Opasnost od neke nove pandemije stalno će nam lebdjeti nad glavom ukoliko na preduzmemo odgovarajuće mjere.

Da bismo spriječili da nas zadese muke koje su nas snašle protekle godine, pripravnost na pandemiju treba da shvatimo jednako kao spremnost na rat.

Svijet mora da ulaže dvostruko više u istraživanje i razvoj i organizacije kao što je Koalicija za inovacije za spremnost na epidemiju (CEPI) koje su dale nemjerljiv doprinos u borbi protiv kovida-19. Osim toga, neophodno je izgraditi potpuno nove mogućnosti, smatra Bil Gejts.

FOTO: MITAR MITROVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MITAR MITROVIĆ/RAS SRBIJA

On ističe da će za sprečavanje sljedeće pandemije biti potrebno ulagati desetine milijardi dolara godišnje, što je veliki novac, pri čemu treba imati na umu da je pandemija kovida-19 prouzrokovala troškove koji se na globalnom nivou procjenjuju na oko 28 biliona.

– Svet mora da potroši milijarde da bi uštedio bilione i spriječio milione mrtvih – upozorava Bil Gejts i dodaje da najveći dio investicija mora poteći od bogatih država.

Za početak, vlade moraju da nastave da investiraju u naučna sredstva koja nas spasavaju u aktuelnoj pandemiji, čak i kada kovid-19 bude za nama, jer će nam nova dostignuća pružiti oslonac sljedeći put kada se pojavi nova zaraza, upozorava Gejts. S tim u vezi, nada se da ćemo do tada već imati tzv. mega dijagnostičke platforme, koje će omogućiti da se svake nedjelje testira i do 20 odsto globalnog stanovništva.

Pročitajte još

On je takođe uvjeren da će do tada i liječenje biti značajno unapređeno, a kao jedno od terapeutskih sredstava protiv kovida-19 koje najviše obećava navodi monoklonska antitijela. Ona mogu da se primjene za liječenje neograničenog broja bolesti, ali je njihova loša strana u tome što je potrebno mnogo vremena za razvoj i proizvodnju.

– Vjerovatno će biti potrebno još pet godina usavršavanja tehnologije prije nego što budemo mogli brzo da je proizvedemo u velikim količinama – piše Gejts.

U narednih pet godina očekuje veliki napredak i u razvoju vakcina – dijelom zahvaljujući iRNK vakcinama protiv kovida-19. Riječ je o novoj vrsti vakcina koja daje uputstva i uči tijelo da se brani od patogena.

Osim što je uvjeren da ćemo ostvariti veliki napredak u otkrivanju patogena i razvoju monoklonskih antitijela, Gejts očekuje da će se i iRNK vakcine brže razvijati, lakše proizvoditi u većim količinama i da će biti pogodnije za skladištenje tokom 5-10 godina.

– To bi bio ogroman napredak, kako što se tiče budućih pandemija, tako i drugih zdravstveni izazova. Vakcine tipa iRNK obećavaju i kada su u pitanju bolesti kao što su HIV, tuberkuloza i malarija. Napredak u oblasti istraživanja i razvoja kao posljedica kovida-19 doprinijeće da jednoga dana imamo sredstva koja su nam neophodna da najzad stanemo na put tim smrtonosnim bolestima – piše Gejts.

Na kraju, važno je otkriti epidemiju čim se pojavi i ma gdje da se pojavi. Za to će biti potreban globalni sistem upozoravanja, kakav danas ne postoji. Kičma tog sistema bilo bi testiranje. Ako se negdje pojavi neki veoma zarazan ili sasvim novi patogen, na snagu bi stupila grupa stručnjaka za infektivne bolesti za prvo reagovanje.

– Zamislite ih kao neku vrstu pandemijske vatrogasne jedinice, grupu potpuno obučenih stručnjaka spremnih da reaguju na moguću krizu čim se otkrije…. Mislim da nam je potrebno oko 3.000 takvih stručnjaka za hitno reagovanje na globalnom nivou – piše Gejts.

Da bismo naučili kako da što efikasnije koristimo ove ljude, neophodno je da se širom svijeta rade simulacije koje će nam omogućiti da vježbamo, analiziramo i unapređujemo načine reagovanja na epidemije, smatra on, prenosi Blic.