Doznačena sredstva od MMF trenutno se nalaze u Centralnoj banci BiH, na KM depozitnom računu Ministarstva finansija i trezora BiH za MMF transakcije. Istovremeno, Centralna banka BiH je doznačena sredstva u evrima prihvatila kao deviznu rezervu.
Sredstva u iznosu 648,1 milion KM još nisu raspoređena prema nižim nivoima vlasti, te će stajati na tom računu sve dok se ne donese posebna odluka Savjeta ministara BiH o njihovoj raspodjeli – potvrdio je u izjavi za Fenu guverner Centralne banke BiH, Senad Softić.
Kako je objasnio, posebna odluka Savjeta ministara BiH formalno-pravno predstavlja preduslov za dalje postupanje Centralne banke BiH u skladu s potpisanim Memorandumom o razumijevanju od 20. aprila.
– U protivnom, postupanjem Centralne banke bez te odluke CBBiH bi došla u situaciju da krši donesenu Odluku Savjeta ministara od 23. aprila, kao i druge propise koji definišu ulogu i obaveze Centralne banke kao fiskalnog agenta BiH – jasno je rekao guverner.
Sve to u prevodu znači da „glava boli, a taksimetar otkucava“ kaže ekonomski analitičar Svetlana Cenić, te dodaje da kamate na nepovučena sredstva teku.
Ona tvrdi da je problem s novcem nastao čim su se lideri političkih partija dogovarali mimo institucija.
– Tri partijska lidera su dogovarali kredit i otišli mimo institucija, što je neviđeno u svijetu. To je poniženje po BiH i po sve njene institucije na svim nivoima. Postoji zakon, postoji načn kako se odobrava kredit i kako se prihvata inostrano zaduženje, a to mora biti ovjereno u državnom parlamentu. Zatim, zna se raspodjela tih sredstava, uvijek je bilo dva naprema jedan, shodno broju stanovnika, a onda entiteti dijele dalje. Ne može Brčko da duguje RS niti FBiH, nego mora da učestvuje u direktnoj raspodjeli – objašnjava Cenićeva za Srpskainfo.
Dodaje da se zna i kako se kredit otplaćuje i kako se prihvataju obaveze.
– Sve to je to, naravno, zaboravljeno. Tri partijska šefa su se dogovorila, MMF izašao iz okvira svog mandata, Delegacija EU takođe, institucije ponižene, a sada naravno glava boli. Sredstva su tu, kamada se plaća. Kad će se oni dogovoriti oko tih sredstava treba pitati šefa Delegacije EU. On je, kada su se dogovorili kod njega u kancelariji, kao nekad s Vigemarkom, poručio da je to pobjeda građana BiH. Njega treba pitati kakva je to pobjeda građana BiH i može li to tako u njegovoj državi – upitala je Cenićeva.
“Kao da se radi o kikirikiju”
Cenićevca naglašava da je problem što se o bitnim stvarima ponovo odlučuje u nečijim kancelarijama, kao da je riječ o kikirikiju, a ne o 330 miliona evra koje ćemo vraćati.
– Odmah sam se sjetila, ne tako davnog, povećanja akciza. To znači da ovdje institucije treba zaboraviti, da ih ukinemo, manje će trošiti. Evo ova trojica, pa neka sve obavljaju, ne treba nam sve ostalo – zaključila je Svetlana Cenić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu