Društvo

"GLEDAJU NAS KAO TROŠAK" Pitali smo načelnike da li su male opštine u Srpskoj ZAPOSTAVLJENE

Među 35 izrazito nerazvijenih i nerazvijenih opština u Republici Srpskoj mnogo je malih, raštrkanih i zabačenih, praktično na rubovima Republike. Njihov geografski položaj je, kažu njihovi prvi ljudi, jako nepovoljan, a život stanovništva težak, ali smatraju da nisu potpuno zaboravljeni.

"GLEDAJU NAS KAO TROŠAK" Pitali smo načelnike da li su male opštine u Srpskoj ZAPOSTAVLJENE
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Neki ističu da je za velike infrastrukturne projekte bilo i podrške i novca, ali da to nije dovoljno da se obezbijedi opstanak stanovništa na ovim područjima, posebno ako svaki dan nemaju ljekara, bankomat ili ne dobijaju poštu.

Drugima su problem i voda, i struja, i putevi, bez čega, kažu, nemaju čime ni da zadrže stanovništvo, a smatraju i da pomoć s vrha dolazi kasno i “na kašičicu”. Svi zajedno ocjenjuju, ipak, da bi za potrebe ovih malih i udaljenih mjesta trebalo da postoji više sluha i fleksibilnosti u sistemu.

Prije svega mislim na sluh da se ljudima obezbijede osnovne usluge, kao što su ljekar, apoteka, pošta, kancelarija Fonda PIO ili mogućnost da zdravstvenu knjižicu ovjere ovdje, a ne da idu u Mrkonjić Gradu ili Šipovo. Tu sam jako nezadovoljna. Tužno je kada shvatite da se osnovne usluge građanima posmatraju kao trošak, kroz platu zaposlenog radnika na šalteru. U tom smislu mislim da smo zanemareni i sa tim se svakodnevno borim od kako sam na mjestu načelnika. Što se tiče investicija, njih je bilo i to vrlo značajnih i velikih, imamo veliku podršku od vrha vlasti republike za infrastrukturne projekte, ali konkretnim uslugama građanima treba da se bave nadležne institucije i ustanove, sa više obzira prema stanovnicima ruralnog kraja – kaže načelnica rubne opštine Jezero Snežana Ružičić.

Ona smatra da bi otvaranje radnih mjesta za ovakve usluge u malim opštinama bilo i dobra mjera za zadržavanje njihovih stanovnika. A odliv i starenje stanovnika, uz malo novorođene djece, muče sve ove opštinice.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

– U 2016. godini smo imali 40 beba, a prošle godine svega 17 novorođenčad. To mnogo govori. Mladi ljudi koji odavde odu na fakultete ne vraćaju se, jer znaju šta ih čeka. Prvi uslov da bi neko ostao da živi bilo gdje je da može da obezbijedi egzistenciju. Kod nas se gotovo svi ljudi bave poljoprivredom, a mi imamo problem s vodom, jer nemamo izvor na svojoj teritoriji i to su nam veliki troškovi. Tek se sada završava akumulacija sa sistemom navodnjavanja za 270 hektara. Da je to, recimo, urađeno prije 15 godina, vjerovatno bi manje ljudi i otišlo, već bi nastavili da razvijaju svoju proizvodnju. Nije se sa visokih nivoa vodilo računa o ovakvim opštinama, i to nije problem od juče, a bojim se da sada imamo kulminaciju tih problema i da je možda i kasno – kaže načelnik opštine Ljubinje Darko Krunić.

Pročitajte još

Na drugom kraju RS, u malom, ali turistički atraktivnom Ribniku, smatraju, ipak, da nije prekasno da se stvari okrenu, a ljudi zadrže. Plan je, kaže načelnik Nebojša Karać, da se razvija turizam i proizvodnja zdrave hrane, a uloži više u obrazovanje, kako djeca ne bi napuštala rodno mjesto zbog školovanja.

– Uveli smo besplatan prevoz za učenike, a nastojimo i da mijenjamo upisnu politiku, da djeca imaju više izbora kod upisa srednje škole. Borimo se da promijenimo način razmišljanja, ali i politiku i kurs. Ljudi su sa ovih prostora uvijek odlazili, ali moramo se boriti da ponudimo ljudima mogućnost da ostanu da žive ovdje. Nismo zapostavljeni, imamo podršku, ali imamo problem, recimo, da ne možemo da učestvujemo u projektima, jer nas tu uvijek preteknu ove razvijene opštine – kaže Karać, podsjećajući da je Ribnik bio izrazito nerazvijena opština, dok je sada nerazvijena.

Kalinovik je, recimo, i dalje među izrazito nerazvijenim opštinama, ali načelnica Mileva Komlenović kaže da se u ovom rubnom mjestu bolje živi nego što to izgleda. Problem je što je sve manje ljudi.

“Mladi otišli za poslom, mi se snalazimo”

– Opština je izrazito nerazvijena i nemamo infrastrukturu. Sva infrastruktura je ostala u Bosanskoj Krupi, a mi smo nakon rata nastali od 8 sela u kojima danas ima mnogo manje od 1.000 stanovnika. Nemamo industriju, imamo samo jednu tekstilnu firmu, a i ona sada odlazi prema Novom Gradu. Mladi su otišli za poslom, a mi koji smo ostali se borimo sami sa sobom. Stara je populacija, imamo tri prodavnice i jednu kafanu. Bavimo se stočarstvom i poljoprivredom. Kao i svuda, živi se teško, s tim što je ovdje i teže, jer smo daleko od administrativnih sjedišta. Što se tiče ulaganja od strane države i saradnje s Vladom, imamo određene kontakte i zahtjeve prema njima, ali sve to dolazi na kašičicu. Jednostavno, ulaganje u Krupu znači ulaganje u nešto što je neizvjesno. I to je i razumljivo donekle. Daleko smo, na samoj granici sa FBiH – opisuje situaciju u svojoj opštinici načelnik Krupe na Uni Mladen Kljajić.

 

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Nada se, ipak, da će obnova kuće Branka Ćopića, koja je u toku, donijeti bolje dane za ovu seosku opštinu. Da je bilo sreće, dodaje, to bi bilo urađeno dosta ranije i ljudi bi već od toga imali koristi.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije