Biznis

GODINA ZA ZABORAV Hotelijeri i ugostitelji svjedoče kako preživljavaju posljedice korone

Neke od tema o kojima se diskutovalo jesu organizacija poslovanja i prilagođavanje novonastaloj situaciji, ekonomske posljedice.

GODINA ZA ZABORAV Hotelijeri i ugostitelji svjedoče kako preživljavaju posljedice korone
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Razgovaralo se i kako u doba korone izgleda boravak u hotelima, restoranima i klubovima, mjere zaštite, kao i pomoć države i lokalne samouprave

Pandemija korona virusa se najteže odrazila na turizam, hotelijerstvo i ugostiteljstvo i za mnoge djelatnike u ovim oblastima ova godina će biti godina za zaborav, zaključak je regionalne onlajn konferencije koju je organizovala Kolor Media Komunikejšn, uz podršku AMS osiguranja.

Organizatorima u Beogradu su se pridružili sagovornici iz Hrvatske, Crne Gore i Slovenije.

Predjsednik Kolor Media Komunikejšn, Robert Čoban u uvodnom obraćanju je kazao da se na osnovu razgovora sa ljudima iz ovih sektora može reći da prognoze nisu sjajne, što su oni i potvrdili.

Tako je direktor hotela Kraun plaza u Beogradu Živorad Vasić ukazao da sadašnje prognoze pokazuju da se teško može očekivati da se u gradskom hotelijerstvu nivo poslovanja iz 2019. godine dostigne pre 2023. ili 2024. godine.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Vlasnik i izvršni direktor kompanije Alegra Montenegro Mihailo Vukić ne očekuje da će situacija sa turističkim krstarenjima do kraja ove godine biti bolja nego što je sada, a trenutno je takva da brodovi uglavnom stoje.

– Naša agencija je trebalo da u Kotoru primi 220 brodova sa 200.000 turista, a nismo primili nijedan – rekao je Vukić i dodao da je najgora neizvijesnost u koju je upao posao kojim se bavi.

Kako je rekao, smatra da je ova godina izgubljena.

– Svi brodovi stoje. Naš najveći problem je neizvijesnost. Ne vidim da se situacija može smiriti do kraja godine. Ova godina je za zaborav – zaključio je Vukić.

Direktor Karizma Hotela i rizorta za Istočnu Evropu Nemanja Kostić naveo je da su gubici u turizmu, avio-saobraćaju i ugostiteljstvu prevazišli i najpesimističnije prognoze.

Budući da je kompanija na čijem je čelu već imala iskustva sa ranijim epidemijama, shvatili su na samom početku da moraju biti dinamični, donositi brze i dobre odluke i period koji predstoji iskoristiti pametno.

– Razmenjivali smo iskustva sa partnerima, analizirali poslovanje, tehnološki unapređivali kompaniju. To smo radili, a to radimo i sada – rekao je Kostić.

Prema njegovim riječima, ključno je da se sačuva hotelski portfolio, koji kao destinacija ima naš region i da se sačuva dovoljan broj avionskih letova za naše područje.

Ocijenjeno je da su mjere pomoči naše države gradskim hotelima u vidu 350 evra za svaki ležaj i 150 evra za sobu dobrodošle i da će one najviše doprineti održavanju likvidnosti.

Koliko su ove mjere bile neophodne, najbolje svjedoče podaci koje je iznio direktor Kraun plaze Živorad Vasić.

FOTO: NATAŠA TELEBAK/RAS SRBIJA
FOTO: NATAŠA TELEBAK/RAS SRBIJA

– Poslije januara i februara koji su u Beogradu bili odlični, proljetos smo spali na tri do pet procenata popunjenosti hotelskih kapaciteta. Situacija je sada nešto bolja i zauzeće se kreće između četiri i sedam odsto – naveo je Vasić, piše Telegraf.

Mapaciteti će tokom ove godine, prema procenama, biti popunjeni 15 do 17 odsto, što je neuporedivo s prošlom godinom, kada je to bilo 75 odsto.

Vasić očekuje i da će slkedećih nekoliko godina biti teške i navodi da je u sadašnjim okolnostima najvažnije da se sačuvaju radna mjesta i imidž hotela.

Mnogo bolje od gradskih hotela prošli su oni u banjama, pa je tako Ivona Borojević, menadžerka hotela Fontana iz Vrnjačke banje, navela da je trenutna popunjenost smeštajnih kapaciteta u banji oko 90 odsto, a u hotelu Fontana 96 odsto.

– Trenutna popunjenost je bolja nego prošle godine i što je veoma važno mjere zaštite se poštuju. Mnogi događaji iz aprila i maja su pomjereni za jesen, tako da očekujemo dobar nastavak godine. Naravno, uz uslov da se ne dogodi novi talas epidemije – rekla je ona.

Proljeće i ljeto bili su teški i za ugostitelje, pa su snalazili na razne načine, između ostalog i preorijentacijom na dostavu hrane, iako neki od njih to ranije nisu radili.

Tako je posle ukidanja vanrednog stanja radio i restoran “Mala Avala”, ali Igor Belošević iz tog restorana kaže da su poslije prvih velikih problema u martu i aprilu u julu usljedili novi.

– Tada je i kod nas, kao i kod većine posao opao za 70 do 80 odsto. Sada se stanje popravilo, ali ako na jesen eventualno dođe do novog zatvaranja zbog epidemije, 90 odsto restorana to neće izdržati – ukazao je Belošević.

FOTO: FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Marko Ivanović iz restorana “Gaudijum” u Novom Sadu ocijenio je da je olakšavajuća okolnost što se epidemija dešava tokom ljeta, pa gosti mogu da sjede u baštama restorana.

Restoran u kome on radi, kaže, nije otpuštao radnike, samo je skratio radno vrijeme.

Hotelska industrija se gleda za deceniju

U razgovoru „1 na 1“ sa Robertom Čobanom, Ljubiša Krstajić, osnivač Karisma Hotels & Resorts, hotelske grupacije istakao je da se hotelska industrija ne gleda godinu za godinu. Ona se gleda u 10 godina. I ukoliko nam je jedna godina lošija, a ostalih devet godina normalne, to nije veliki problem.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu