Gojaznost pogađa više od 670 miliona ljudi širom svijeta. Već je opsežno istraženo da bolest potiče metaboličke poremećaje i ostavlja ozbiljne kardiometaboličke posljedice, kao što su dijabetes melitus, arterijska hipertenzija i poremećaj metabolizma lipida.
Istraživački tim je u sklopu studije analizirao skup podataka o svim bolničkim boravcima od 1997. do 2014. godine te utvrdio da dijagnoza gojaznosti značajno povećava vjerovatnoću širokog spektra mentalnih poremećaja, uključujući depresiju, ovisnost o nikotinu, psihozu, anksioznost, poremećaje u prehrani kao i samoj ličnosti.
Rezultati su naglasili potrebu za podizanjem svijesti o psihijatrijskim dijagnozama kod pretilih pacijenata i, ako je potrebno, konsultacijama sa specijalistima u ranoj fazi bolesti.
Do sada su ljekari pogrešno pretpostavljali da su psihofarmakološki lijekovi uzrok povezanosti između mentalnog stresa i gojaznosti kao i dijabetesa.
– To može biti tačno i za šizofreniju, gdje vidimo obrnuti hronološki redoslijed, ali naši podaci ne pokazuju da je to tačno za depresiju ili druge psihijatrijske dijagnoze – kazao je prvi autor studije Aleksander Kaucki sa klinike za psihijatriju i psihoterapiju.
Međutim, još nije potvrđeno da li gojaznost direktno utiče na mentalno zdravlje ili možda rane faze razvoja mentalnih poremećaja nisu pravovremeno prepoznate.
Dok 16,66 posto svih gojaznih muškaraca pati i od zavisnosti od nikotina, samo 8,58 posto žena zavisnih od nikotinu je gojazno.
U slučaju depresivnih oboljenja situacija je obrnuta. Stopa dijagnostifikovanih depresivnih epizoda bila je skoro tri puta veća kod pretilih žena (13,3 posto gojaznih, 4,8 posto nije gojazno), dok je učestalost obolijevanja kod pretilih muškaraca bila dvostruko veća (6,61 posto gojaznih, 3,21 posto nije gojazno).
Studija je potvrdila da debljina često prethodi teškim psihičkim poremećajima, a naročito kod mladih osoba kod kojih je rizik najizraženiji, prenosi Kliks.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu