Društvo

ŽELE I TREĆE DIJETE, ALI TRAŽE SIGURNOST Stručnjaci o nacionalnom programu demografske obnove

Pozitivna stvar u demografskom razvoju Republike Srpske je to što se u posljednjih osam godina ne smanjuje broj rođenih, a optimistično je što je većina porodilja u nedavno sporovedenoj anketi u banjalučkom porodilištu i Savetovalištu Doma zdravlja u Banjaluci rekla da želi dvoje ili troje djece.

ŽELE I TREĆE DIJETE, ALI TRAŽE SIGURNOST Stručnjaci o nacionalnom programu demografske obnove
FOTO: SHUTTERSTOCK

Ovo za Srpskainfo kaže prof. dr Draško Marinković, profesor Demografije na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, koji je imenovan za koordinatora izrade nacionalnog programa Demografske obnove Republike Srpske.

Izrada ovog programa pokrenuta je na inicijativu predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović.

Nacionalni program demografske obnove jedan je od strateških dokumenata Srpske koji, uz postojeće mjere koje su preduzimane u proteklih šest godina, kao što su finansiranje vantjelesne oplodnje, stambene subvencije mladim bračnim parovima, podrška porodiljama, učenicima, studentima, višečlanim porodicama, ima za cilj poboljšanje demografske slike u Republici Srpskoj – kažu za Srpskainfo u kabinetu predsjednice.

Mjere programa demografske obnove biće, kako navode, bazirane na istraživanjima i analizama efekata postojećih, te kreiranju novih mjera, a uključivaće punu angažovanost institucija Republike Srpke, stručne javnosti, univerzitetske zajednice, kao i drugih relevantnih aktera u društvu.

Foto: Goran Šurlan/RAS Srbija
Foto: Goran Šurlan/RAS Srbija

Očekuje se da će dokument stručnoj i široj javnosti biti predstavljen tokom septembra.

Koordinator za izradu ovog programa kaže da je oformljen stručni tim kojeg čine demografi, sociolozi, te stručnjaci iz oblasti reproduktivnog zdravlja i dječije zaštite koji će na bazi rješenja u okruženju, ali i cijelog svijeta, ponuditi rješenja za demografski razvoj Republike Srpske. Napominje da iste demografske probleme imaju i zemlje u okruženju, ali i veći dio Evrope.

Pročitajte još

– Dobro je što u posljednjih osam godina broj rođenih kod nas ne smanjuje. Ali, imamo problem sa iseljavanjem i sve većim brojem umrlih. Mi starimo, i to brzo. Prosječno smo stari 43 godine, a bićemo u dogledno vrijeme još stariji. Spadamo među 20 zemalja u svijetu s najvećim prosjekom starosti stanovništva, a populaciono smo mali. Ima nas oko milion, ali ako uzmemo u obzir i migracije – sigurno i manje. Sve to zajedno utiče na poremećaje strukturama stanovništva – objašnjava Marinković.

Navodi da je problem odlaska ljudi u inostranstvo prisutan posljednjih 50 godina. Međutim, ranije su odlazili samo nosioci domaćinstva, koji su slali porodicama novac ili se vraćali, a sada, kako ističe, odlaze cijele porodice. Odlaskom reproduktivnog i mladog stanovništva smanjuje se potencijal za rađanje. Sada je ova pojava više izraženija.

– Evropske zemlje se različito bore protiv demografskih problema i cijela Evropa je u konstantnom procesu kretanja. Doseljavaju se emigranti, a autohtoni Evropljani se odseljavaju na neke druge prostore. Neke države kupuju mladu radnu snagu i tako kratkoročno rješavaju ekonomske probleme. S tim se, ipak, mijenja etnička i nacionalna struktura zemlje – navodi Marinković.

Kaže da je njegov stav da u Republici Srpskoj treba da razmišljamo globalno i da reagujemo lokalno, te da uradimo nešto za sve one koji ovdje žele da žive i da osnivaju i šire porodice.

Marinković ističe da je već urađeno nekoliko istraživanja i anketa, pa su tako anketirali žene do 50 godina starosti sa pitanjima o tome kako one vide problem usklađivanja rada i roditeljstva.

– Mnogima nije problem samo materijalni položaj; veći im je problem uskađivanje radih obaveza sa roditeljstvom. Zato je primjer Švedske dobar jer oni upravo omogućuju usluge stanovništvu u cilju povećanja nataliteta. Mnogo je načina da se to uradi, od produženog rada vrtića, produženog boravka u školama, do toga da svaka žena koja planira potomstvo bude zaštićena u svakom smislu riječi, uključujući i sigurnost na poslu – objašnjava Marinković.

Zamjena generacije

U Republici Srpskoj se u posljednjih 8 godina prosječeno rađa oko 9.500 beba. Za zamjenu generacije u Republici Srpskoj broj novorođenih bi trebalo da bude oko 16.000.

– Zamjenu generacije smo izgubili još 80-ih godina prošlog vijeka, ali je sada taj problem izraženiji jer imamo sve manje fertilnih žena. Pitanje je kako stimulisati natalitet, kako unaprijediti društvenu brigu o djeci, kako u domenu reproduktivnog zdravlja djelovati efikasnije, zatim u domenu ekonomske politike, stanovanja, usluga… Ima dosta stvari koje se mogu sagledati globalno i primjeniti lokalno sve ono što odgovara našem razvoju i našim mogućnostima – kaže Marinković.

Dodaje da se većina anketiranih porodilja u u banjalučkom porodilištu i u Savjetovalištu za majku i djete izjasnilo da želi da ima dvoje ili troje djece, ali trenutna realizacija je 1,3 djece.

– Dakle, tu je prostor za našu populacionu politiku, između trenutnog stanja i onog što se zaista može ostvariti – navodi Marinković.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije