Golićeva je navela da investitor, odnosno vlasnik bespravno sagrađenog objekta, plaća naknadu za uređenje građevinskog zemljišta i rentu obračunatu za korisnu površinu objekta ili dijela objekta koji je predmet legalizacije, što obračunava nadležno odjeljene u jedinicama lokalne samouprave.
-Ako investitor, odnosno vlasnik bespravnog objekta zahtjev za legalizaciju ne podnese u narednih šest mjeseci, osim pomenutih naknada dodatno plaća i naknadu za legalizaciju koja iznosi 20 odsto od obračunatog iznosa tih naknada rekla je Golićeva.
Prema njenim riječima, jedinice lokalne samouprave mogu donijeti posebne odluke o subvencijama troškova legalizacije za bespravne individualne stambene i individualne stambeno-poslovne objekte bruto građevinske površine manje od 400 metara kvadratnih, čiji su investitori socijalne kategorije.
Ova odredba se odnosi na lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe, a koja su primaoci novčane pomoći u skladu sa propisima o socijalnoj zaštiti, porodice poginulih boraca, ratni vojni invalidi, civilna lica sa invaliditetom koja su zavisna od pomoći i njege drugog lica, borci, izbjeglice, raseljena lica ili povratnici, te žene žrtve rata.
Golićeva je objasnila da ove odluke lokalne zajednice mogu donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu zakona, a odlukom će se propisati način dokazivanja statusa lica koja ostvaruju pravo i drugi dokazi za ostvarivanje prava iz ovog zakona, visina subvencije, način plaćanja naknada i drugo.
Golićeva je naglasila da je cilj Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata da nelegalni objekti budu što prije ozakonjeni, kao i da bude spriječeno dalje nanošenje štete javnim prihodima.
Ona je podsjetila da je donošenje Zakona bilo neophodno s obzirom na to da je rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju istekao 31. decembra 2016. godine, a da je na terenu i dalje veliki broj bespravnih graditelja koji nisu podnijeli zahtjev i nisu ušli u proceduru rješavanja statusa nelegalnih objekata.
-Bespravnom gradnjom nanosi se nenadoknadiva šteta lokalnoj zajednici zbog trajno ili privremeno izgubljene mogućnosti prostornog uređenja i razvoja, ali i šteta samim investitorima, naročito za one objekte za koje neće biti moguće izvršiti trajnu urbanu integraciju bespravnih objekata u prostoru – napomenula je Golićeva.
Prema podacima Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, do isteka roka za legalizaciju primljeno je oko 49.000 zahtjeva za legalizaciju, dok je na terenu više od 80.000 divljih građevina.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu