Biznis

Goran Maričić za SRPSKAINFO: Naplata javnih prihoda STABILIZOVANA, uvodimo nove E-USLUGE

Zahvaljujući dobrim mjerama Vlade RS došlo je do stabilizacije u naplati javnih prihoda u Srpskoj u ovoj godini, koju je obilježila kriza izazvana pandemijom korona virusa, kaže direktor Poreske uprave RS Goran Marićić.

Goran Maričić za SRPSKAINFO: Naplata javnih prihoda STABILIZOVANA, uvodimo nove E-USLUGE
FOTO: ALEKSANDAR GOLIĆ/RAS SRBIJA

On očekuje da do kraja godine naplata bude na nivou iz prethodne godine, koja je bila rekordna u naplati javnih prihoda od osnivanja Poreske uprave RS u ovom obliku organizovanja.

– Poreska uprava RS je za deset mjeseci ove godine prikupila ukupno 2,041 milijardi KM, što je za 1,8 odsto manje nego u istom periodu 2019. Direktni porezi su naplaćeni u iznosu od 383 miliona KM ili 22,3 miliona KM manje, dok su ostali javni prihodi naplaćeni u iznosu od 314,9 miliona KM, što je za 13 odsto manje. Međutim, naplata prihoda po osnovu doprinosa u ovom periodu nastavila je rast, te je naplaćeno 1,342 milijardi KM ili tri odsto više nego u prvih deset mjeseci prošle godine – kaže Maričić za Srpskainfo.

Šta to pokazuje?

Ovo je pokazatelj da su mjere Vlade RS na ublažavanju posljedica korona virusa po privredu imale značajne efekte, jer je očigledno da nije došlo do smanjenja plata zaposlenih, niti značajnog otpuštanja radnika. Pored mjera Vlade, moram istaći da značajne zasluge za stabilizaciju javnih prihoda idu i redovnim aktivnostima Poreske uprave RS na kontroli i naplati javnih prihoda, odnosno pravovremenom preduzimanju mjera i radnji kako bi ta naplata bila što efikasnija. Takođe, na ovaj trend u naplati svakako je uticalo i unapređenje elektronskih usluga poreskim obveznicima, koje su olakšale prijavljivanje, a samim tim i izmirenje obaveza od strane poreskih obveznika.

Kako, trenutno, stojite s naplatom javnih prihoda?

Samo u oktobru, na račun javnih prihoda RS prikupljeno je ukupno 218,2 miliona KM, što je za 10,5 miliona KM ili pet odsto više nego u istom mjesecu lani. Dakle, nakon nekoliko godina konstantnog rasta javnih prihoda u RS, u martu smo došli u situaciju da bilježimo smanjenje prihoda, isključivo usljed sveopšte situacije u vezi s korona virusom, mjera Republičkog kriznog štaba, koji je zabranio i ograničio rad određenih djelatnosti, ali i odgađanja plaćanja poreskih obaveza poreza na dobit, poreza na dohodak, poreza na nepokretnosti. Pored toga, poreskim obveznicima kojima je odobreno odgođeno plaćanje za vrijeme trajanja vanredne situacije omogućeno je da se za taj period ne obračunava kamata. Isto tako, poreskim obveznicima kojima je za 2020. odobren status malog preduzetnika smanjen je godišnji porez, koji nije mogao biti manji od 600 KM, na 240 KM.

Do kakvih podataka dolazimo kad uporedimo naplatu javnih prihoda prije i poslije donošenja pomenutih mjera i odluka polovinom marta?

Naplata javnih prihoda u prvoj polovini marta iznosila je 122,8 miliona maraka, što je rast od 10,6 miliona KM ili devet procenata u odnosu na isti period 2019. Međutim, nakon donošenja mjera, ograničenja i zabrana rada, odlaganja plaćanja poreskih obaveza, došlo je do pada naplate javnih prihoda. Tako je u drugoj polovini marta naplaćeno tek 86,7 miliona KM, što je za 44,7 miliona KM ili 34 odsto manje nego u istom periodu lani. Međutim, već nakon dva i po mjeseca negativnih trendova u naplati, u junu je počeo trend stabilizacije, koji se zadržao do danas, sa trendom povećanja naplate svakog mjeseca, odnosno smanjenja „minusa“ iz marta i aprila.

Kako je Poreska uprava RS odgovorila zadatku u vrijeme ove krize?

Pored redovnih aktivnosti naplate javnih prihoda, sprovodili smo i niz odluka i zaključaka Vlade RS i Republičkog kriznog štaba, od kojih je najznačajnija Uredba sa zakonskom snagom o poreskim mjerama. U tom smislu, obradili smo i odobrili 29.015 zahtjeva na iznos od preko 51 miliona KM, a tim zahtjevima je obuhvaćeno više od 92.000 zaposlenih. U to vrijeme radili smo i prekovremeno, i u dane vikenda, samo kako bismo što prije obradili što više zahtjeva, s ciljem da odobrena sredstva poreskim obveznicima budu isplaćena što ranije.

Šta je s ostalim aktivnostima?

Aktivno smo učestvovali i u realizaciji drugih mjera, u smislu dostavljanja podataka, a za čije sprovođenje su nadležna ministarstva. Pored toga, omogućili smo i elektronsko podnošenje svih poreskih prijava, kako bi izašli u susret poreskim obveznicima i smanjili potrebu da dolaze u naše prostorije i izlažu se troškovima, a posebno potencijalnoj zarazi zbog većeg broja ljudi na jednom prostoru. Na početku ove krize izazvane korona virusom uputili smo poziv poreskim obveznicima da u što većem obimu koriste naše elektronske usluge i tako daju svoj doprinos u borbi protiv širenja korona virusa.

FOTO: ALEKSANDAR GOLIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: ALEKSANDAR GOLIĆ/RAS SRBIJA

Šta pokazuju kontrole izdavanja fiskalnih računa?

Za deset mjeseci ove godine obavljene su ukupno 2.154 kontrole evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa. Zbog utvrđenih nepravilnosti, izdat je 931 prekršajni nalog na ukupan iznos kazne od 1,8 miliona KM. Istovremeno, inspektori su u tom periodu za 32 poreska obveznika izrekli mjeru privremene zabrane obavljanja djelatnosti. Kada je u pitanju isti period lani, izvršili smo ukupno 3.110 kontrola, a zbog utvrđenih nepravilnosti izdali smo 1.463 prekršajna naloga na ukupan iznos kazne od 1,7 miliona KM. Istovremeno, u tom periodu je za 363 poreska obveznika izrečena mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti.

Šta govore ovi uporedni podaci?

Da je u 2020. izvršeno manje kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa, te je samim tim izdato i manje prekršajnih naloga, ali da je finansijski efekat s manjim brojem kontrola veći nego u istom periodu prethodne godine. Takođe, izrečeno je i višestruko manje mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti, jer je očigledno da poreski obveznici kod kojih se utvrdi prekršaj radije plaćaju novčanu kaznu u roku od 72 časa, nego da budu zatvoreni na period do 30 dana, kako je i propisano izmjenama Zakona o fiskalnim kasama, kojima su propisane višestruko veće kazne za ove prekršaje.

Kako biste, generalno, ocijenili poresku disciplinu u RS, kada je riječ o izdavanju fiskalnih računa?

Ona se, u ovom smislu, može ocijeniti kao zadovoljavajuća, ali tu moramo reći da još ima neodgovornih pojedinaca koji ne izdaju fiskalne račune nakon prodaje ili davanja usluge. Oni na taj način vrše utaju poreza i stvaraju nelojalnu konkurenciju onim poreskim obveznicima koji izdaju fiskalne račune. Naša obaveza i u narednom periodu biće da suzbijamo tu nelojalnu konkurenciju i sve obveznike uvedemo u legalno poslovanje. Opet naglašavam da je to cilj Poreske uprave RS, a ne kažnjavanje poreskih obveznika.

Dokle se stiglo s procesom digitalizacije u Poreskoj upravi RS?

Nastavljamo s daljim unapređenjem komunikacije s poreskim obveznicima uvođenjem novih elektronskih usluga, koje omogućavaju komunikaciju bez dolaska poreskih obveznika u prostorije Poreske uprave. Pored već pomenute mogućnosti elektronskog podnošenja svih poreskih prijava, te android mobilne aplikacije „ePURS“, pomoću koje građani mogu pristupiti svojim poreskim evidencijama, omogućili smo poreskim obveznicima da zahtjeve za izdavanje uvjerenja, povrate poreza, preknjižavanje i druge vrste zahtjeva mogu podnijeti elektronskim putem na mejl adrese područnih centara.

Šta, u ovom pogledu, planirate u narednom periodu?

Do sada smo uradili mnogo u procesu digitalizacije i tako ćemo nastaviti i u narednom periodu. Elektronska komunikacija s poreskim obveznicima skraćuje procedure, smanjuje troškove papira, štampanja, arhiviranja, a samim tim smanjuje i broj dolazaka na šaltere Poreske uprave RS. Na taj način štedimo i vrijeme i novac poreskih obveznika, i mislimo na njihovo zdravlje u situaciji pandemije. Zato se s pravom može reći da ulaganje u elektronske usluge, odnosno digitalizaciju institucije, nije trošak, već investicija.