Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

GORIVO SKUPLJE, DRŽAVA GUBI PRIHODE Kako se havarija u Rafineriji nafte u Brodu odrazila na domaće tržište

Društvo
Autor:

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Ukupna privreda Republike Srpske i BiH osjetiće posljedice ograničenog rada Rafinerije nafte u Brodu, a korist će imati rafinerije iz okruženja koje će da plasiraju na naše tržište svoje derivate.

To za Srpskainfo ocjenjuje Dušan Bogdanović, analitičar u oblasti energetike, koji kaže da su prerađivački naftni kapaciteti svake zemlje, pa tako i naši, izuzetno bitni za taj ekonomski prostor.

– Prvo, posljedice će biti vidljive u spoljnotrgovinskom bilansu nafte i derivata, ali i u aspektu sigurnosti snabdijevanja. Drugo, to će se odraziti i na poreze i doprinose – ističe Bogdanović.

Mnogo je i velikih infrastrukturnih projekata u BiH koji su, kako kaže, započeti i za čiju izgradnju je potrebna velika količina mazuta.

– Sada se postavlja pitanje da li te potrebe može da zadovolji Rafinerija u Brodu ili će to ići iz uvoza – navodi Bogdanović.

Požar je početkom oktobra zahvatio jedno postrojenje u Rafineriji nafte i kompletno ga uništio. Dva i po mjeseca od havarije zvanično nije poznat uzrok požara, kao ni procijenjena šteta.

Kako smo saznali, rukovodstvo Rafinerije nafte je prošle sedmice sa radnicima održalo sastanak na kojem su ih upoznali da će biti primorani da zaposlene šalju na čekanje od februara kada će primati umanjenu platu. Razlog je ograničena proizvodnja, a očekuju da će tek u septembru naredne godine uspostaviti pogon koji je uništen u havariji. Rafinerija nafte zapošljava oko 1.000 radnika.

– Ne znam šta je uzrok, pa ne mogu da komentarišem taj dio, ali je godina dana od ponovnog uspostavljanja kapaciteta zaista puno. Tržište se lako gubi, a izuzetno sporo vraća – naglašava Bogdanović.

Dodaje i da, iako ima sve uslove, Rafinerija nafte nije osvojila domaće tržište u potpunosti.

– Koliko mi je poznato, Rafinerija prerađuje između 800.000 i 900.000 tona nafte, a sve ispod 1,2 miliona tona nije rentabilno. Ne znam šta je uzrok tome, samo govorim o činjenicama – kaže Bogdanović.

On smatra da je potrebno da se na nivou Republike Srpske, odnosno Ministarstvo energetike i predstavnici Optima grupe, u okviru koje posluje Rafinerija, napravi presjek stanja i da se odrede za buduće djelovanje.

Saša Ćejić iz Grupacije za promet nafte i naftnih derivata u privrednoj komori RS kaže da naftni distributeri i te kako osjećaju posljedice ograničenog rada Rafinerije u Brodu, ali i krajni potrošači.

– Od havarije nemaju količine naftnih derivata koje su imali do tada. Mi sada tu razliku, koja nije mala, nabavljamo iz rafinerija iz Srbije i Hrvatske. Zbog toga imamo veće troškove prevoza, a i te rafinerije su povećale maržu, svjesni da nemaju konkurenciju u BiH – objašnjava Ćejić za Srpskainfo.

Dodaje da to sve utiče na konačnu maloprodajnu cijenu goriva na benzinskim pumpama.

Ilija Jovičić, načelnik Broda, u kojem trećina od ukupno zaposlenih u ovoj opštini radi u Rafineriji nafte, tvrdi da se ništa alarmantno ne dešava i da naftni kapaciteti rade redovno.

– Prije nekoliko dana opštinu je posjetio novi direktor Rafinerije. On mi je rekao da će biti izgrađeno novo postrojenje, a u toku je procjena nastale štete – navodi Jovičić.

Kako kaže, zaposleni rade, primaju plate, a Rafinerija nafte redovno izmiruje svoje obaveze prema opštini.

Istorijat

„Rafineriju nafte Brod“ a.d. osnovala je 1892. godine mađarska kompanija za hemijsku industriju „Danica“. Nakon Drugog svjetskog rata Rafinerija je obnovljena i nacionalizovana. U trenutku privatizacije, proizvodni pogoni Rafinerije nisu bili funkcionalni od 2005. godine.

Ruska državna kompanija „Zarubežnjeft“ a.d. 2007. godine započinje sveobuhvatni proces modernizacije Rafinerije nafte Brod, a već 2008. godine u potpunosti je modernizovana i u pogon puštena nova linija prerade. U modernizaciju postrojenja novi vlasnik uložio je više od 260 miliona evra.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.

IZDVAJAMO