Hronika

“GOVORILA SAM DA NIJE ZA NJU” Potresna ispovijest majke kojoj su kćerku UBILI NA KUĆNOM PRAGU

Brankica na posljednji put nije ispraćena sa Slavoljubom, sa kojim je živjela posljednje dvije decenije, jer to nije dozvolila njegova rodbina.

“GOVORILA SAM DA NIJE ZA NJU” Potresna ispovijest majke kojoj su kćerku UBILI NA KUĆNOM PRAGU
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Kćerku sam izgubila… Šta se desilo, ne znam. Pričala sam joj da on nije prilika za nju, ali me ona, nažalost, nije poslušala i više nisam imala pravo glasa – kaže Ružica Anđelković, majka ubijene Brankice Anđelković (41).

Njena kćerka je ubijena ispred kuće Vranjskoj Banji, gdje je živjela sa nevjenčanim suprugom Slavoljubom Mladenovićem (47), koji je takođe ubijen prije sedam dana u Vranjskoj Banji, piše Kurir.

Egzekutor je u Slavoljuba ispalio osam metaka, dok je Brankici pucao jednom u leđa. Zločinac još nije uhapšen, mada se pretpostavlja da je meta bio Slavoljub, ranije povezivan sa sumnjivim poslovima, te da je žena likvidirana kako ostalo svjedoka zločina.

Samo nekoliko sati prije toga Brankica je bila u posjeti roditeljima, a niko od njih nije ni slutio da im je to poslednji susret.

– U nedjelju su bili kod nas od sedam uveče do 21.30. Imali smo goste, došli su da ih vide. Brankica je bila dobro raspoložena. Otišli su kući, a ja sam tada primijetila da je zaboravila masku. Pozvala sam je i rekla joj za to, a on mi je samo odgovorila “imam drugu” i podsjetila me da joj za ujutro ostavim ispred kuće patike, “one rozikaste”. Svaki dan je od svoje kuće dolazila do naše, preko livade u starim patikama, preobuvala se i išla na posao. U povratku bi ponovo svraćala, obuvala stare patike i odlazila kući – prisjeća se posljednjeg susreta sa kćerkom neutješna majka. Sljedećeg jutra uznemirio ih je poziv snaje Ivane, koja je radila sa Brankicom.

– Pozvala je mog supruga i rekla mu: “Tata, šta se dešava sa Brankicom, nije došla na posao, ne javlja se”. Zvali smo i nju i Slavoljuba, nažalost, niko nije odgovarao. Popili smo kafu, Staniša je nahranio svinje, i kako se i dalje nisu javljali, odlučio je da ode do njihove kuće. I šta je tamo zatekao… Mrtvu, ubijenu kćerku… – kaže nesrećna Brankičina majka.

Brankica je sahranjena u srijedu. Na posljednji put nije ispraćena sa Slavoljubom, sa kojim je živjela posljednje dvije decenije, jer to nije dozvolila njegova rodbina.

– Ne znamo ko ju je ubio. I zašto. Nadamo se da će policija narednih dana saznati ko je ubio našu Brankicu. Ona nije bila kriva ni za šta… Nikada mi nije pomenula, požalila se da im neko prijeti, da ih uznemirava… Možda je jednostavno ćutala da se ne bismo mi potresli… Čujem da se priča među narodom da je uzrok svega, da je svemu doprinio Slavoljub i to što je on radio… – kaže neutješna majka ubijene Brankice.

Nesrećna žena napominje da su Brankica i Slavoljub skoro dvije decenije bili zajedno, tačnije krajem novembra je trebalo da im bude taj jubilej.

Izašao iz kuće jer je čuo šum?

U momentu kada je ubijen, Slavoljub je držao baterijsku lampu u ruci, pa se pretpostavlja da je izašao iz kuće jer je čuo neki šum, ili po ranijem dogovoru. Ta druga opcija je, međutim, manje vjerovatna, jer je bio u donjem vešu. Zločinac je pucao iz lovačke puške i ispalio mu osam hitaca u grudi. Brankici je pucao u leđa, i to jednom, a vjeruje se da je ona izašla iz kuće kada je čula galamu i da ju je ubica usmrtio da ne bi ostavio svjedoka zločina.

– Pričalo se da krade, da ima veze sa drogom, kockom… Ja sam joj davno rekla: “On nije prilika za tebe , vrati se kući da živiš sa nama”. Ona me nije poslušala, bila je punoljetna i ja više nisam imala pravo glasa… Tokom njihovog braka Slavoljub je, slagaću vas, dva ili tri puta bio u zatvoru. Brankica je ostajala uz njega, izdržavala ga, pričala mi da ja to ne mogu da razumijem… Neću da grešim dušu, nikada mi se nije žalila da je maltretira, tuče. Ako je i nečega bilo, nije želela da mi kaže – priča potresena majka i dodaje da su Brankica i Slavoljub u početku živeli kao podstanari, jer njegovi roditelji nisu želi da prihvate snaju.

Iako joj se nije sviđao zet, ipak su majka i otac rešili da pomognu kćerki.

– Dali smo im tu vikendicu da se skuće, ne obijaju tuđe pragove. Brankica je radila, a Slavoljub primao socijalnu pomoć. Meso i hranu smo im davali. Plaćali sve račune osim mobilnih telefona… Učinili sve što je u našoj moći da joj pomognemo… Izgubili smo je, a sada se samo nadamo da će otkriti ko je ubio – konstatuje majka čija kćerka je, kako se sumnja, ubijena jer se u pogrešno vreme našla na pogrešnom mjestu.