Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

“GRADI SE KULT LIČNOSTI IMITATORA TITA” Serija o Tuđmanu digla buru (VIDEO)

Politika
Autor:

Foto: Profimedia/Corbis

Promjene koje su nastupile nakon pada Berlinskog zida 1989. godine, nisu zaobišle ni SFR Jugoslaviju. Masovna okupljanja na Gazimestanu i u Zagrebu, nekoliko mjeseci kasnije, poslužili su Slobodanu Miloševiću, odnosno, Franji Tuđmanu, da ispišu stranice moderne istorije Srbije i Hrvatske.

Uspon i pad dva predsjednika, praćen je brojnim kontroverzama, piše Blic.

Seriju o životu Franje Tuđmana, koji se smatra za oca moderne hrvatske države, ima deset epizoda, a autori su hrvatski novinar Gordan Malić i nekadašnji savjetnik za medije Tuđmana, Miljenko Manjkas.

U prvoj epizodi u uvodu su predstavljena tri ključna događaja iz 1989. godine, osnivanje HDZ-a u februaru, MIloševićevog govora pred milion i po ljudi na Gazimestanu 28. juna u čast 600 godina od Kosovske bitke, kao i koncert Prljavog Kazališta pred između 200 i 300 hiljada ljudi na trgu Bana Jelačića.

Naime, kada je 17. oktobra 1989. Jasenko Houra, pjevač “Prljavaca” zapjevao prve taktove “Ruže Hrvatske” pred tolikim brojem ljudi, za većinu naroda bio je to jasan signal da SFRJ prestaje sa postojanjem.

U trenutku prvih taktova pjesme, iz mase su krenule da se dižu hrvatske zastave, da se pale baklje i da se bacaju petarde. Policija je prije koncerta pokušala da spriheči održavanje istog, ali zbog velikog broja ljudi, nisu uspjeli da se probiju do bine. Kad to nije uspjelo, rekli su Houri da to učini, nakon čega je on rekao: “Recite im vi”, i slegnuo ramenima.

Bilo je jasno da je fitilj koji vodi do bureta sa barutom zapaljenim, a eksplozija je uslijedila samo nekoliko godina kasnije i ostaće upamćena kao najkrvaviji sukob na Balkanu i Evropi poslije Drugog svjetskog rata.

O dešavanjima poslije osnivačke skupštine HDZ, kao i o vremenu koje je na vlasti proveo Franjo Tuđman, govore govorili neki od njegovih najbližih saradnika poput Mate Granića, Ivić Pašalića, Vesne Škare Ožbolt, Andrija Hebrang, dok su svoje mišljenje iznijeli i Ivo Banac, novinar Darko Hudelist, kao i bivši američki ambasador u Hrvatskoj i u Srbiji, Vilijam Montgomeri.

Između ostalog, Montgomeri je pričao i o svom, kako je rekao, čudnom mandatu u Zagrebu.

– Polovinu svog vremena sam morao da budem kooperativan sa ministrima u vladi, dok sam u drugoj pomagao nezavisne medije, odnosno, opoziciju – rekao je on.

Kako je rekao Daniel Bućan, savjetnik kulture u hrvatskoj vladi od 1993 – 1998. godine, Tuđman je od strane Amerikanaca smatran za osobu koja je bila najrazumnija tokom potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Međutim, američki državni sekretar, Kristofer Voren, promijenio je ploču već 1997. godine, kada je bivši hrvatski predsjednik postao diktator koji nije dozvoljavao slobodu medija, o čemu je govorio i Mate Granić, hrvatski diplomata i političar.

U daljem toku epizode, o svom ocu govorio je Miroslav Tuđman, kao i Ivo Sanader, Zlatko Canjuga, koji je govorio o tome kako mu je Tuđman pred svima udario ćušku, pošto je protivriječio i javno istupao protiv svojih kolega iz HDZ-a.

Kako je naveo, on ga je nakon toga izveo na balkon predsjedničkog doma “Pantovčak”, gdje ga je pitao za pravu cifru ljudi koji su izašli na ulice Zagreba tokom demonstracija za slobodu medija i javne riječi 1996. godine, a čiji je povod bio neprihvatanje rezultata izbora za Skupštinu grada Zagreba na kojima je HDZ izgubio i ukidanje rada Radija 101, kritički nastrojenog prema vlasti.

Tu ga je, kako je naveo, pitao o pravom broju demonstranata, pošto mu je od strane poslušnih kadrova stiglo da se radilo o samo 20.000 ljudi, dok je prava cifra iznosila 120.000 ljudi, što mu je Canjuga i potvrdio. Nakon toga, uslijedila je čistka kadrova vladajuće stranke u Hrvatskoj.

Tokom čitave epizode, bilo je riječi i o Tuđmanovom djetinjstvu, tačnije, njegovom ocu Stjepanu Tuđmanu, koji je, pored toga što je bio gostioničar, bio i visoki funkcioner stranke HSS koja je postojala u Kraljevini Jugoslaviji.

“Mitovi o Tuđmanu”

I dok je kroz seriju na romantičan način provlačilo sjećanje na nekadašnjeg predsjednika države i HDZ-a, na društvenim mrežama je situacija bila već drugačija, a razlog je autorski tekst Viktora Ivančića, novinara, pisca i nekadašnjeg urednika satirično političkog lista Feral Tribune, na portalu Tačno pod imenom “Čuvari grobnice” u kojem se bavio samim projektom, ali i o ideji samih autora serijala.

– Tih je iracionalnih i bizarnih konstrukcija, odnosno mitova što ih Tuđmanovi kritičari (koji se ne mogu nazvati ni kritičarima) bezočno šire, lijepi broj – poput onoga da je Otac hrvatske države sa Slobodanom Miloševićem dogovarao ratne operacije i podjelu Bosne i Hercegovine, ili da je žrtvovao Vukovar, ili da je aminovao privatizacijsku pljačku narodne imovine, ili da je bio vladar s diktatorskim sklonostima koji bi ukinuo slobodu medija i sprovodio cenzuru… – pa će ih Manjkas i Malić u svojoj pi*dariji sve do jednoga smrviti u prah i pepeo, za što im je potrebno deset epizoda – naveo je on.

Brojne reakcije publke prije i poslije gledanja prve epizode, inspirisao je i novinare Jutarnjeg lista da kontaktiraju nekoliko hrvatskih istoričara u želji da saznaju da li je serija prikazana na realan način, ili je ipak bilo dijelova u kojima se kreativno igralo sa istinom. Između ostalog, svoj osvrt na seriju dao je i Hrvoje Klasić, poznati hrvatski istoričar.

– Poslužio bih se starom izrekom da nije važno samo ono što se kaže, nego i ono što se prećuti. Dakle, puno stvari koje su rečene u ovoj prvoj epizodi stoje, a o mnogima bi se dalo diskutovati kao što je, primjera radi, sloboda medija. Po meni je ključno to što ima puno stvari o kojima se ćuti. Kao istoričar u tome vidim jedan od glavnih mehanizama revizionizma, da se ističu samo one stvari koje vam idu u prilog, a da se zanemaruju one koje vam ne idu u prilog. Moja glavna zamjerka je da nije izbalansiran odnos kritičara i bliskih saradnika Franje Tuđmana. U zadnjih 30 godina bilo je toliko kritika o stvaranju kulta ličnosti Josipa Broza Tita kao bezgrešnog političara i velikog vojskovođe, žao mi je da u 21. vijeku u demokratskom društvu očito neki imaju potrebu graditi novi kult ličnosti i kako je to u seriji rekao bivši američki ambasador Montgomeri – kult ličnosti imitatora Josipa Broza Tita – kazao je Klasić.

Hrvatske građane očekuje još epizoda serije “Predsjednik” i vjerujemo da, kako se serija bude primicala kraju, postati sve više zanimljiva i našoj publici. Mada, krajnji epilog već znamo.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO