Mnogi stručnjaci smatraju i da su nastavni planovi i programi po kojima se radi u školama prevaziđeni, a tamo gdje su oni i modernizovani trebaće vremena da te promjene zažive u praksi.
Nastavni planovi i programi koji se trenutno primjenjuju u BiH ne ostavljaju prostor za razvoj ključnih kompetencija, koje su neophodne kako bi mladi bili uspješni u 21. vijeku. Ovo su ozbiljne prepreke za realizaciju kvalitetnog obrazovanja. Postojeći nastavni planovi i programi nude sadržaje koji omogućavaju široko opšte obrazovanje. Međutim, jedan od ključnih izazova u obrazovnom sistemu je u tome što je obrazovanje previše fokusirano na prostu akumulaciju činjenica. Drugim riječima, iako učenici mogu naučiti i ponoviti činjenice, obrazovni sistem ih ne uči kako da analiziraju i primjene stečeno znanje. To znači da znaju kako da pronađu potrebne informacije, da ih kritički vrednuju, kako da kreativno rješavaju probleme, da efektivno rade u timu s drugima i slično. Ovo su kompetencije bez kojih teško da možemo da funkcionišemo u današnjem svijetu. Naravno, ovo ne umanjuje značaj sadržaja koji se uči, ali zahtjeva promjenu fokusa – objašnjava šef Misije OEBS-a u BiH Brus Berton.
Neophodno je, dodaje, da se postojeći nastavni planovi i programi promijene i unaprijede tako da budu zasnovani na ishodima učenja, što će donijeti konkretne sistemske promjene, uključujući unapređenje učeničkih postignuća i povećanje inkluzivnosti i kvaliteta obrazovanja.
Neka ministarstva su, kaže, već krenula ka tome.
Nastavnici u fokusu
Direktor Republičkog pedagoškog zavoda Predrag Damjanović kaže da su planovi i programi za osnovnu školu u RS modernizovani prije nekoliko godina upravo tako da budu zasnovani na ishodima učenja, a isto je završeno i za gimnazije. Međutim, i dalje se, kaže, mora insistirati na tome da i nastavnici promijene način rada.
– Teško je promijeniti navike kod nastavnika. Oni moraju da shvate da se ti novi planovi i programi ne bave nastavnim sadržajima i da su namijenjeni da rasteretimo učenike od nepotrebnih sadržaja. U praksi vidimo da većina njih prvo sebe opterećuje pričom o sadržajima, a onda opterećuju i učenike. I dalje moramo raditi na tome da nastavnici promijene svoju percepciju planova i programa, jer ništa ne znači kad kažu da su uradili ovaj ili onaj dio gradiva ako niste postigli očekivani ishod učenja i ako učenik nije naučio i došao do znanja koje je neophodno za dalje školovanje i rad – kaže Damjanović.
Na dobrom putu
Po njegovim riječima, sve to ne znači da imamo obrazovanje za 21. vijek, ali znači da je ono na dobrom putu i da se hvata korak sa zemljama za koje se pokazalo da imaju bolji obrazovni sistem od našeg.
– To su prije svega skandinavske zemlje. Ne živim u zabludi da ćemo mi to imati baš isto, jer su drugačije okolnosti i mentaliteti, ali moramo da pratimo te standarde – kaže Damjanović.
Slovenija dobar primjer
– Usmjerenost nastavnih planova i programa na onoga koji uči, a ne na sadržaj, te planiranje i organizacija nastave i učenja s tim ciljem, osnova je uspješnih obrazovnih sistema u evropskim državama. Slovenija je, recimo, već napravila značajne pomake u ovom pravcu, što pokazuju i rezultati učeničkih postignuća na međunarodnim istraživanjima. Krajem 2019. biće objavljeni i rezultati koje su postigli učenici iz BiH na međunarodnom testiranju PISA 2018 – kaže ambasador Brus Berton.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu