Kada je u pitanju ekonomija nije dobro ni Albaniji, ni Sjevernoj Makedoniji, ali ipak BiH prednjači, jer podaci pokazuju da u poređenju sa ostalim zemljama regiona čak 63 odsto stanovnika BiH je nezadovoljno ekonomskom situacijom. Kako je navedeno u istraživanju, ovo bi trebao biti alarm nadležnim vladama da se konačno uhvate u koštac sa problemima koje imaju građani BiH.
Koliko su ljudi u Bosni i Hercegovini pesimističnih pogleda na budućnost pokazuje i podatak da većina građana ne vjeruje u lični finansijski napredak u narednih 12 mjeseci. Vodeći smo pesimisti u regiji i kada je riječ o iskoraku nacionalne ekonomije u narednih 12 mjeseci.
Građani BiH, ali i regiona, prema podacima istraživanja su prilično skeptični i ne vjeruju da njihove vlade ulažu dovoljno napora da zaštite ljude od gubitka posla tokom pandemije.
Suljo Lupčević živi na Vlašiću i zabrinut je za svoju budućnost.
– Brine me ako i zaradim penziju. Da li će država moći da mi je isplati, jer omladina masovno odlazi i ne znam hoće li imati ko ostati da radi – kaže Lupčević za Srpskainfo.
Dalibora Kojića iz Modriče najviše brinu dvije stvari, učitelji i „poslušni poltroni bez mozga“.
– Drugarica mi je pričala kako je u Bijeljini na učiteljskom ispitu iz matematike bilo “ako neko ima da hoće više od šest, neka ostane, a ostali mogu izaći i biće im upisane ocjene”. Zašto je ovo problem? Zbog toga što takvi promašeni slučajevi ne znaju da prenesu znanje ili ga nemaju. Davno mi je jedan profesor rekao: kad praviš kuću, najbitniji je temelj. Temelj bi u ovom slučaju bili naši učitelji. Učitelj koji se učlani u stranku je sve rekao koliko (ne) zna, jer to smatram kao i za sveštena lica – zašto da ideš u politiku kad je tvoj posao uvijek isti i ti moraš tu da daješ svoj maksimum taman da ti država bude Norveška – kaže Kojić za Srpskainfo.
Loše nam je i državi, objašnjava, zato što su ljudi koji su bili loši đaci i studenti ušli u politiku.
– Što takav čovjek manje razmišlja, to je veća šansa da će napredovati, jer “ko nema puno u glavi da razmisli, on će svašta potpisati”. Da poltron jednom razmisli da zbog njegovog djela cijela država ide nazad, ne bi to radio, jer u toj državi su i njegova djeca – kaže Kojić.
Da što hitnije treba ozbiljno shvatiti da mladi ovdje nemaju perspektivu ukoliko se nešto ne promijeni govori i izjava generalne sekretarke Savjeta za regionalnu saradnju Melinde Bregu, koja je početkom mjeseca na predstavljanju balkanskog barometra u Ohridu rekla da čak 71 odsto mladih sa Zapadnog Balkana želi otići u inostranstvo.
Ekonomista Draško Aćimović kaže za Srpskainfo da je, uz ovakve ekonomske trendove, jasno da će dostizanje i prosjeka razvijenosti EU za BiH ostati trajni san.
Međutim, on smatra da je pitanje svih pitanja – zašto vlast Republike Srpske ne podržava projekat Mini ili Balkan Šengen u kojem je vrlo aktivna Srbija. Da li je to znak, pita Aćimović, da se vlast iz Republike Srpske odlučila da građane ostavi u potpunoj bijedi i izolaciji i da ih zbog svog ostanka na vlasti odvoji od Srbije!?
– Savjet ministara je napravio zločin nad vlastitim narodom i nisu uradili ništa. Ono što su trebali uraditi jeste da iskoordinišu s regionom – Crnom Gorom, Srbijom, Sjevernom Makedonijom, koje trebaju ići u Balkan Šengen, da pomažemo jedni drugima da izađemo iz krize. Pandemija ne bira između entiteta, država, granica – kazao je Aćimović.
Balkanski barometar je godišnje istraživanje javnog mnjenja i poslovnog raspoloženja u šest ekonomija Zapadnog Balkana, koje je naručio Savjet za regionalnu saradnju. Ispituje težnje i očekivanja o životu i radu, prevladavajuće socio-ekonomske i političke trendove, te regionalne i evropske integracije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu