Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

GRAĐANI SE UGLEDALI NA POLITIČARE Zapaljive poruke lidera u BiH guraju narodne mase u ponor

Politika
Autor:

Foto: Klix

Ono što je za lidere u BiH još jedna politička igra, za građane može da postane pitanje života i smrti koje će ih natjerati da stvari uzmu u svoje ruke. Da li su političari svjesni posljedica svojih riječi?

Stručnjaci tvrde da jesu i da kao javne ličnosti učestvuju u stvaranju društvenog ambijenta u kome se građani ugledaju na njih. Primjera je mnogo, a posljednji slučaj za proučavanje jeste kako je politička kriza oko zastave Republike Srpske u Predsjedništvu BiH zapalila Bošnjake i Srbe.

Prvo je na fonu politike bošnjačkog i hrvatskog člana Šefika Džaferovića i Željka Komšića, koji se protive unošenju zastave RS na sjednice, izvjesni Nizam Jamaković iz Njemačke pozvao kabinet Milorada Dodika i prijetio mu. Uslijedio je slučaj iz Prijedora od prije nekoliko dana gdje je Renato Marjanović maltretirao sugrađanina Azrina Hodžića uz povike: „Kada Dodik ne može da ima zastavu RS u kabinetu, ne možeš ni ti na svojoj prikolici“.

Politički analitičar i psiholog Ibrahim Prohić objašnjava da javne ličnosti postavljaju standarde ponašanja i sistem vrijednosti, a građani u velikom broju, zbog konformizma ili ispiranja mozga, samo slijede takve modele ponašanja.

Foto: N1

Ibrahim Prohić

– Slučaj iz Prijedora je dobra ilustracija. To nije incident, to je mjera dominacije poremećenog sistema vrijednosti. Ovaj čovjek ne samo da je pokazao isti model ponašanja koji imaju političari, on je i govorio jezikom politike. Da ne bude zabune, i naši naučnici, akademska zajednica, pogotovo na univerzitetima, u najvećem broju govori jezikom politike. Kada slušate neku radio emisiju i ne znate ko je ko, na osnovu onoga što govore i kako govore možete nepogrešivo detektovati ko pripada kom narodu. Oni ne pripadaju nauci, nego politici – kaže Prohić za Srpskainfo.

Ponašanje građana u BiH Prohić objašnjava društvenim kontekstom koji oblikuje ličnost. Prema njegovim riječima, od kada je „belaj zakucao na naša vrata“ prošlo je tridesetak godina, rođeni isto toliko generacija, od kojih je 20 već odraslo, a društveni kontekst se nije promijenio.

– Nasilje je instalirano kao pincip rješavanja problema. Sljedeća karakteristika je isključivost koju naši političari pokazuju svakodnevno, a ona je povezana sa maksimalističkim zahtjevima tokom konstituisanja vlasti. Tu su i apsolutizacija etničkog principa, naglašena agresivnost i destrukcija u svakodnevnom životu, te konstantna proizvodnja straha i nezvjesnosti od strane političara. Oni to rade svjesno jer kada su ljudi siromašni i kada se boje, njima je lako manipulisati. Povezano s tim imamo besomučnu indoktrinaciju. Hajde da se upitamo ko su nam javne ličnosti. To su političari, estrada i sportisti. Ali, sportisti ne zbog onih pozitivnih strana sporta, nego zbog enormnih zarada i zbog pomjerene svijesti koja uspjeh „mog“ sportiste doživljava kao dokaz etničke superiornosti – zaključuje Prohić.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da su političari vrlo dobro svjesni svake javno izgovorene riječi, ali ih je baš briga za odgovornost, bez obzira što je ogroman uticaj političke retorike na običnog građanina.

Foto Klix/RAS Srbija

Tanja Topić

– Tačno znamo kada dolaze zapaljive izjave, kada se njeguje i podržava politička kultura konflikata, da se ona prenosi i na nivo međuljudskih odnosa. Ta veza sa zastavom, taj odnos prema BiH, prema RS, apsolutno se urezuje u glavu građanima. Oni po inerciji takvu retoriku i ponašanje smatraju društveno prihvatljivim, jer ona dolazi od judi koji su za njih autoriteti. Svi staju u prve borbene redove da podrže retoriku političkih lidera – kaže Topićeva.

Reakcija ombudsmena

Ombudsmeni BiH Nives Jukić, Ljubinko Mitrović i Jasminka Džumhur najoštrije su osudili svaki ekstremizam i sve oblike govora mržnje koji ne pridonose zajedništvu i stabilnosti te zaštiti ljudskih prava svih građana.

– Ombudsmeni napominju da se pod terminom „govor mržnje“ podrazumijevaju svi oblici izražavanja, koji šire, podstiču, promovišu ili opravdavaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam i druge oblike mržnje na temelju netolerancije, uključujući netoleranciju izraženog agresivnog nacionalizma i etnocentrizma, diskriminaciju i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i ljudima imigrantskog porijekla – navode u saopštenju.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.

IZDVAJAMO