Udari sa kojima se suočavaju u građevinarstvu praktično su trostruki i ispoljavaju se što kroz nedostatak sredstava za rad, što kroz poskupljenja istog, ali i prijetnje po posao i radna mjesta.
Građevinarstvo u Njemačkoj jedna je od dobro stojećih grana decenijama unazad. Plate su se uvijek kretale daleko iznad prosjeka, posla je bilo i više nego što su imali radnika, zbog čega su se u Njemačkoj često udomjavaju i srpski građeinari. Sada je situacija potpuno drugačija, što dovodi i do obustavljanja gradnje mnogih projekata, prenosi Blic.
Na ovom trižištu posljednjih nedjelja nema eksera i šrafova, alii mnogih drugih materijala.
Isporuke važnih proizvoda kao što su šrafovi i ekseri zbog sankcija više ne dolaze u Njemačku, rekao je Tim Oliver Miler direktor Udruženja njemačke građevinske industrije.
– Ne možemo danas više predvidjeti da li će biti dovoljno materijala za sve građevinske radove u Njemačkoj – upozorio je on u izjavi medijima Funke grupacije.
– Obustavljanje gradnje brojnih projekata više se ne može isključiti – podvukao je Miler.
On je kazao da se već danas mora postaviti pitanje koji projekti će biti obustavljeni, od kojih se može odustati.
Miler je prenio da su građevinari već u kontaktu sa najvećim nalogodavcima kao što je njemačka željeznica i preduzeće za održavanje i izgradnju autoputeva.
Dalji problem po građevinare je porast cijena sirovina, kao što su čelik, bitumen ili aluminijum.
– Djelimično se cijene garantuju još samo na sat vremena. Time je postalo nemoguće predati ponudu sa ozbiljno izračunatom cijenom – objasnio je on.
Miler je kazao da zbog postojećih ugovora kompanije ne mogu prenijeti na nalogodavce skok cijene.
U Njemačkoj više od 200.000 Srba
Procjene su da je put Nemačke od 2000. godine iz Srbije otišlo više od 200.000 građana i da ih sada tamo ima oko 450.000.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Njemačke, u 2015. godini u Nemačku je otišlo 24.616 Srba, a godinu dana kasnije 33.000. Ovaj broj znatno je veći ukoliko se zna da veliki broj građana u Srbiji ima hrvatski pasoš i da u Nemačku odlaze iz Hrvatske, odakle se godišnje u Njemačku iseli oko 50.000 ljudi.
Činjenice i život pokazuju da su Srbi u Njemačkoj pronašli svoje mjesto u industrijski moćnim pokrajinama – Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, Bavarskoj, Baden-Virtembergu, Hesenu, Berlinu, Hamburgu.
Svoju egzistenciju temelje na radu i to najčešće u manjim firmama u oblasti ugostiteljstva i proizvodnji, ali i u zdravstvu, metalnoj industriji, građevinarstvu, poljoprivredi, uslugama čišćenja… Za većinu ovih poslova ne treba im znanje jezika, mada je poželjno, dok je u zdravstvu obavezno.
Ipak, većina radnika iz Srbije u Njemačkoj radi one manje plaćene poslove, za koje se traži samo diploma srednje škole i površno znanje jezika. Tako je svaki treći zaposlen u proizvodnji, poljoprivredi i građevini, svaki četvrti u hotelijerstvu, svaki peti u metalnoj industriji. Njihove plate su od oko 1.600 evra, koliko iznosi minimalac u Njemačkoj, do oko 4.000 evra, koliko zarađuju profesionalni vozači.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu