Banjaluka

Gradski arhitekt o planovima za 2020: U fokusu parkovi u duhu ćirilice i ZMIJANJSKOG VEZA

Formiranje parkova „Ćirilice“ i „Zmijanjskog veza“ te određivanje izgleda dva značajna spomen obilježja, koji će biti posvećeni palim borcima iz posljednjeg rata i ulasku srpske vojske u Banjaluku 1918. godine, samo su neki od projekata na čijoj realizaciji će u 2020. raditi gradski arhitekta Ivan Rašković.

Gradski arhitekt o planovima za 2020: U fokusu parkovi u duhu ćirilice i ZMIJANJSKOG VEZA
FOTO: GRAD BANJALUKA/RAS SRBIJA

Grad na Vrbasu je prije više od dvije godine, prvi put nakon 80 godina, dobio gradskog arhitektu, vanrednog profesora Univerziteta u Beogradu. Govoreći o svom dosadašnjem radu u Banjaluci, Rašković kaže da je dosta toga urađeno ili pokrenuto s mrtve tačke, kao što je izrada Urbanističkog plana grada. Ipak, naglašava da u Banjaluci i dalje ima puno posla, prije svega na rješavanju problema iz oblasti saobraćaja.

Da li je Banjaluka i koliko napredovala u rješavanju infrastrukturnih problema za vrijeme koje ste proveli radeći u ovom gradu?

Ovaj grad samo napreduje. Ako bismo krenuli od nabrajanja, tu je, prije svega, početak uređenja pješačke zone u centru grada „parkića“, pa evo i ove godine nastavka, što je početak kompletnog uređenje poteza od Trga Krajine do Narodnog pozorišta RS. Tu je i početak gradnje poprečne saobraćajnice, koja će bolje povezati Lauš i Paprikovac kako bi se rasteretila glavna saobraćajnicu koja silazi niz Lauš, tu je i nekoliko novih kružnih raskrsnica koje najbolje rješavaju protok saobraćaja. Zatim obnova fasade zgrade Banskog dvora i dosta društvenih domova, vrtića te škola po raznim dijelovima grada i, naravno, završetak velikih građevina kao što je veliki tržni centar „Delta planet“.  Njih sljede oni nematerijalni projekti koji nisu toliko vidljivi ali koji unapređuju grad, a to je konačno pokretanje procesa izrade Urbanističkog plana Banjaluke, pa sve do međunarodnih konkursa, koji su dali izgled značajnih objekata koja što je most u Docu i centar grada.

Foto: Grad Banjaluka
Foto: Grad Banjaluka

Na kojim pitanjima treba još raditi?

Kao prvo treba nastaviti poboljšanje i očuvanje postojeće infrastrukture i uopšte svega što čini jedan grad, od građevina pa na dalje. Nakon dugog čekanja konačno je pokrenuto uređenje banje u Srpskim Toplicama i veoma je važno da  zavod „Zotović“ to i realizuje. Prije dvije godine je urađeno idejno rješenje obezbjeđenja obala Vrbasa i to treba sprovesti u djelo, kao i da se realizuje regulacioni plan uređenja centra grada. Za sve to treba vrijeme. Ne može sve biti urađeno odmah i odjednom, ali mora se raditi na sprovođenju tih planova. Pored toga, treba ići u dalje redukovanje motornog saobraćaja u gradu, ali to je nešto što se ne može rješiti preko noći. Treba ići u dva pravca jedan je da se naprave promjene u infrastrukturi, određeni građevinski zahvati,  a drugi je da se utiče na ljude, kako bi oni počeli mijenjati svoje navike. Oni trebaju uvidjeti da ne moraju svugde da idu automobilom, već da je Banjaluka grad koji omogućava da se dosta svakodnevnih obaveza i poslova mogu obaviti pješice. Takve navike se trebaju uvoditi.

Okončani su međunarodni konkursi za izbor idejnog rešenja izgleda mosta u Docu, te užeg gradskog jezgra. Da li su ti konkursi obezbijedili ono što Banjaluci treba?

Konkursi su dali potreban i vrhunski rezultat. To je niz od dva kapitalna konkursa, a evo, objavljen je i treći, i svi se odnose na bitne teme i potrebe grada. Kada je u pitanju most u Docu, saobraćajna studija je svojevremeno pokazala da je potrebno u tom dijelu grada povezati istočni i zapadni tranzit. On bi trebao bitno da rastereti saobraćaj, odnosno da građanima iz dva velika stambena naselja, Obilićeva i Starčevice, omogući da lakše prelaze s jedne obale Vrbasa na drugu. Novi most bi, pored toga, rasteretio Gradski i Venecija most, koji su posebno preopterećeni. Pored funkcionalnosti, važno je da most bude nova verduta grada i upravo se tako i desilo. Izabrana su dva rješenja i ona će se iskombinovati. Tako će se za vozila naći dodatne saobraćajne trake i, naravno, poseban prostor za pješake i bicikliste.

Uređenje centra grada je potrebno i obuhvata 5 cjelina – od stare stanice prema Muzeju savremene umjetnosti RS, pa do ulice Vase Pelagića. Sve se moralo dobro osmisliti. Među krupnijim izmjenama je da postojeće parkinge treba izmjestiti sa površina u nadzemne i podzemne garaže. Na staroj autobuskoj stanici saobraćaj će biti preusmjeren na ulicu Nikole Tesle, a prostor s druge strane muzeja treba postati pješački prostor i dijelom trg, koji već ima naziv – muzejski trg. Tu je i kongresno-koncertna dvorana koja će biti određena kroz treći konkurs. Banjaluka ima razvijenu koncertnu tradiciju i potrebu za jednim prostorom za takvu namjenu. Zatim, tu je i kongresni turizam, djelatnost za koju Banjaluka nema kapacitet, a ima idealan položaj u regionu, između tri velika centra – Beograda, Sarajeva i Zagreba.

Foto: Dejan Božić/RAS Srbija
Foto: Dejan Božić/RAS Srbija

Na kojim projektima ćete raditi u 2020?

To je nastavak poslova koji su započeti u 2019. godini. Kao prvo, to je izbor idejnog rešenja za izgled kongresno-koncertne dvorane za održavanje skupova i koncerata. Tu je još jedna stvar podjednako kapitalna, iako možda manje atraktivna, a to je urbanistički plan na koji Banjaluka čeka decenijama. Imamo još nekoliko stvari koje su možda po obimu drugačije, ali ne manje važne po svom značaju. Imaćemo međunarodne konkurse za dva bitna spomen obilježja – za pale borce u odbrambeno-otadžbinskom ratu, koji treba biti u parku ispod statue bana Milosavljevića, i za spomenik koji će biti posvećen Prvom svjetskom ratu i ulasku srpske vojske u Banjaluku u novembru 1918. Konkursi bi trebali biti raspisani na proljeće ili ljeto. Planiran je i konkurs, ali ne međunarodni, za fasadu kompleksa stare čaršije, kod Elektrotehničkog fakulteta, gdje Vlada Turske finansira restauraciju sahat kule. Tu su i još dvije ideje na čijoj realizaciji treba raditi, za koje će trebati neki vid konkursa, jer je potrebno da se u prostorno-građevinskom smislu osmisle. Prvi je za park „Ćirilice“. Udruženje ovčara i kablara, i njeni članovi koji su svoju karijeru i život vezali za Banjaluku, predložili su da se napravi jedan ovakav park i da se nađe lokacija. Postoje prijedlozi, a jedan od njih je da on bude na Kupusištu, u blizini konzulata Republike Srbije. Ideja je da se u tom parku u različitim formama nađe 30 ćiriličnih slova, koji bi imali različite oblike – od zelenila u obliku slova ili naprimjer bili u obliku igračke za djecu, što je zanimljiva ideja, ali treba je dobro osmisliti. Druga je park „Zmijanjskog veza“, koji je ustoličen kao simbol Banjaluke, ali i RS. Jedan park u gradu treba biti  posvećen tome. I to treba dobro osmisliti i izbjeći banalna rješenja, a opet da taj prostor nosi u sebi taj epitet. Lokacije su trenutno samo u razgovoru, a u igri je prostor između zgrade Narodnog pozorišta RS i prvih kafića.

Urbanistički plan

Dokle se došlo sa izradom Urbanističkog plana Banjaluke?

Izrada je počela u julu. Urbanistički savjet prati taj rad i planirana je serija sastanaka na kojima će projektanti predstavljati ono što je do sada postignuto. Rok za završetak nacrta je april i onda ide na javni uvid gdje se skupljaju primjedbe. Komisija obrađuje te primjedbe i za one koje su suvisle nalaže obrađivaču da te primjedbe i obradi. Nakon toga slijedi prezentacija tih primjedbi i korigovan plan. Do ljeta treba biti spreman konačan prijedlog urbanističkog plana za izglasavanje u gradskoj skupštini.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije