Iako nema gramofon, tvrdi da mu to nije važno jer mu zbirka ploča predstavlja jednak užitak poput, na primjer, kolekcije umjetničkih postera.
– Osim što je, pomalo, vinil relikt iz prošlosti – rekao je.
Za 29-godišnju Selin Kort, koja posjeduje oko 250 ploča, skupljanje vinila je povezano sa nostalgičnim toplim zvukom koji se razlikuje od digitalnih kopija.
– Ako slušate ploču, to je tako drugačije, autentično – kazala je.
Popularnost vinila raste posljednjih godina, a prvi put nakon tri decenije prodaja ploča u 2022. premašila je prodaju CD-a.
I prihodi od prodaje vinila nadmašuju zaradu od CD-ova.
Veliki trgovački lanci poput Volmarta prihvatili su retro format, a megazvijezde poput Tejlor Svift, Harija Stajlsa i Bili Ajliš, uticale su na to da izdavačke kuće povećaju štampanje vinila.
Baš je ove sedmice Metalika kupila fabriku da se može nositi s potražnjom za njihovim reizdanjima na vinilu.
I manje trgovine podstiču interes. Jamal Alnasr, vlasnik trgovine Village Revival u Njujorku, posjeduje oko 200.000 ploča.
– Ko bi mogao zamisliti da će se vinili vratiti u život? – rekao je 50-godišnji vlasnik trgovine koju vodi već tri decenije.
U jednom trenutku je arhivu donirao i veliki dio vlastite kolekcije, koja bi danas mogla vrijediti oko 200.000 dolara.
– Kad ste devedesetih govorili o vinilima, niste bili kul.
No decenijama kasnije kaže:
– Svakodnevno gledam pripadnike mlađe generacije koja kupuje nove ploče.
– Ja to radim već 30 godina… nova generacija, djeca, traže svu muziku iz tridesetih, četrdesetih i pedesetih godina prošlog vijeka.
– Zapravo znaju više od nas, koji smo odrasli u devedesetima i osamdesetima – kaže uz osmijeh.
– To je prekrasna stvar.
Fizičko iskustvo
Alnasr trguje novim i korištenim pločama. Rekao je da zbog relativno visoke cijene proizvodnje i distribucije marža na novim predmetima danas može biti svega pet posto, a on se oslanja na originalne kolekcionarske predmete da nadoknadi razliku.
Popularnost vinila u posljednjih nekoliko godina je stalno rasla, što je obrat u trendu nakon što su CD-ovi i digitalan ‘streming’ vladali 1990-ih i početkom 2000-ih godina.
Alnasr je rekao da njegov posao pokreće kombinacija muzičkih obožavalaca i povremenih slušalaca pa za trgovinu u nekad boemskom Grinvič Vilidžu jedva plaća 15.000 dolara mjesečne najamnine.
Za poznatog kupca, a Alnasr je omiljeni prodavač vinila među slavnima, koji se sprijateljio s Lanom Del Rej, Belom Hadid i Rosaliom, spreman je nabaviti i poslati ploču.
No uglavnom preferira da ljudi lično dođu kupiti ploče.
– Možete reći da sam jedini tvrdoglavi Njujorčanin – ne želim prodavati ovaj format online – nasmijao se. Želim da ljudi dođu ovamo… pretraže vinile i edukuju se.
– Vidjeće mnogo više od prvog reda ploča, mnogo se skrivenih dragulja nalazi iza.
Uprkos povratku vinila, “striming” ostaje dominantan format slušanja i čini 84 posto američkog muzičkog tržišta.
Prošle godine zarada je bila rekordnih 13.3 milijardi dolara, po podacima američke diskografske industrije (RIAA), prenosi Bosnainfo.
Ali Selin Kort, koja je iz Nizozemske, striming smatra “prebrzim i prejednostavnim”.
– Jednostavno je bolji osjećaj skupiti svoje vinile, slušati ih i ponositi se njima, prenosi Bosnainfo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu