Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

GUTAJU UVREDE, PA ONDA PIJU SEDATIVE Hiljade radnika u Srpskoj žrtve mobinga

Društvo
Autor:

Foto: Shutterstock

Davanje ponižavajućih poslova, stalne kontrole i kritike od pretpostavljenih, nedozvoljavanje korištenja godišnjeg odmora, onemogućavanje odlaska na bolovanje, najčešći su oblici mobinga u RS.

To pokazuje analiza trebinjskog udruženja „Stop mobing“, iz kojeg poručuju da poslodavci radnike ponižavaju i diskriminišu i na način da ih ne pozivaju na sastanke, pretrpavaju poslom ili, suprotno tome, uopšte im ne daju nikakve radne zadatke.

Kao jedan od primjera navode situaciju mlade žene, defektologa, koja je, zbog otpora da potpiše izvještaj koji nije bio regularan, raspoređena na mjesto sestre na šalteru, zbog čega joj je smanjen i koeficijent. Zbog pritiska i stresa, nesrećna žena je doživjela  šok i završila na bolovanju, nakon čega je napustila ustanovu u kojoj je radila, te sa porodicom otišla u Njemačku, s namjerom da se ovamo više nikad ne vrati.

Anica Ramić, predsjednica pomenutog udruženja, kaže da je mobing daleko više zastupljen u javnim, nego u privatnim preduzećima. Objašnjava da su poslodavci u privatnom sektoru svjesni da od toga koliko su zadovoljni i motivisani njihovi radnici zavisi i uspjeh preduzeća.

– Za šest mjeseci ove godine zbog mobinga nam se obratilo 19 radnika, a od 2008, kada smo počeli s radom, na našu adresu poštom, mejlom, telefonom stigle su 2.362  prijave. Naravno, realni broj je daleko veći, ali mnogi ljudi nemaju hrabrosti da prijave mobing. Naime, strah od reakcije šefa i gubitka radnog mjesta razlog je što žrtve najčešće ne preduzimaju ništa, a rizikuju i da mober poslije prijave bude još gori – naglašava Ramićeva.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Upozorava da je, međutim, zlostavljanim ljudima duga i jedna godina rada u uslovima u kojima trpe i zdravstveno i finansijski.

– Ljekari upozoravaju da su 33 zdravstvena simptoma povezana s mobingom. Posljedice ovog psihoterora su, generalno, katastrofalne. Žrtve mobinga se obično razbole i psihički i fizički, od organa im je posebno ugroženo srce, štitna zlijezda, nerijetko dobiju visok pritisak, šećer. Riječ je o ljudima čije je zdravlje zbog pritiska kojem su izloženi dobrano narušeno, pa spas traže u antidepresivima ili lijekovima za smirenje. Među njima ima ljekara, službenika iz ministarstva, te zaposlenih u državnim preduzećima. Uglavnom je riječ o ženama, starosti oko 40 godina, ali i onima koje su pred penziju – ističe naša sagovornica.

Miroslava V, diplomirani ekonomista zaposlena u jednom javnom preduzeću, kaže da se već tri godine suočava sa ponižavanjem i vrijeđanjem od strane direktora.

– Problem je nastao kada sam mu na jednom sastanku ukazala na neki propust, što je on, očigledno, shvatio pretjerano lično. Konstantno nipodaštava moj rad, a uglavnom mi daje radne zadatke koji su ispod mog kvalifikacionog nivoa. To i ne bi bio toliki problem da me ne vrijeđa pred radnim kolegama, što mi pričinjava veliki stres – ističe naša sagovornca.

Ranija analiza sindikata pokazala je da je svaki drugi radnik izložen stresu na radnom mjestu, dok svaki šesti trpi psihički pritisak od strane pretpostavljenih, a oko 10 odsto ih pije antidepresive.

Poslodavci iz realnog sektora poručuju da narušeni međuljudski odnosi u preduzećima nikome ne donose ništa dobro.

– Šikaniranje radnika od strane poslodavaca je ozbiljan problem. Nezadovoljan, istraumiran i bolestan radnik nije produktivan, zbog čega se mora raditi na pronalaženju metoda da se zaposleni zaštite od bahatosti pretpostavljenih. U realnom sektoru su takvi slučajevi sporadični, dok su mnogi radnici u javnom sektoru u problem – ističu u Uniji udruženja poslodavaca RS.

Hitno potreban zakon o sprečavanju nasilja

U Savezu sindikata RS nadaju se da će zakon o sprečavanju nasilja i uznemiravanja na radu uskoro ugledati svjetlo dana. Podsjećaju da je ovaj sindikat priču oko donošenja zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu pokrenuo još 2012, jer i stari i novi zakon o radu mobing šturo definišu.

– Tekst ovog zakona je 2013. usaglašen, prošao je javne rasprave i u formi prijedloga ušao u skupštinsku proceduru. Međutim, faktički na dan kad je trebalo da bude donesen, povučen je iz procedure. Zašto, ne znamo – kaže stručni saradnik za pravne poslove u SSRS Sandra Todorović.

Dodaje da su krajem 2017. predsjednica SSRS Ranka Mišić i tadašnja premijerka RS Željka Cvijanović potpisale memorandum o zajedničkim mjerama za 2018-2020, a usaglašeno je i donošenje pomenutog zakona.

– Poslodavcima je najviše smetala riječ „zlostavljanje“, pa je dogovoreno da to bude zakon o sprečavanju nasilja i uznemiravanja na radu. Sad imamo problem da utvrdimo da li je riječ o mobingu ili ne, jer je on definisan kao radnja koja se ponavlja duži vremenski period. Zakonom će se tačno utvrditi šta je mobing, uznemiravanje, zlostavljanje, nasilje. I mi i sud moći ćemo nešto konkretno da uradimo – naglašava Todorovićeva.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO