Uvjereni smo da ste bar jednom naletjeli na termin intermittent fasting (IF), a riječ je o specifičnoj metodi ishrane koja vrhunac popularnosti doživljava ove i prošle godine.
Možemo slobodno reći i da se radi o možda trenutno i najvećem trendu u svijetu ishrane, a u doslovnom prevodu znači povremeni post i podrazumijeva upravo to suzdržavanje od hrane u određenom periodu u danu koji bi trebalo da bude u okviru od 16 sati.
Dakle, obrazac je jednostavan – osam sati u danu je dozvoljeno jesti praktično sve, a 16 sati neophodno je gladovati i uzimati samo napitke poput vode, crne kafe, zelenog čaja… Može zvučati idilično i jednostavno za sprovođenje, ali povremeni post ima niz zamki i lako može doći do toga da uopšte ne donese željene rezultate. Upravo zato – popričali smo sa nutricionistom Tanjom Olajdžijom, koja je detaljno objasnila šta je i kako intermittent fasting treba da izgleda.
– Povremeni post stekao je ogromnu popularnost, što je u jednu ruku smiješno, znajući da je do prije nekog vremena uvjerenje bilo da se gojimo upravo zbog neredovnih obroka, propagirano je nepreskakanje doručka i slično. Čini se da se trendovi u ishrani, kao i u modu vrte u krug. No, nije baš tako. Ako shvatamo IF kao prosto gladovanje, odnosno periode kada unosimo hranu i kada je ne unosimo ( bitno je obrazac 16 sati bez hrane + 8 sati period u toku koga možemo jesti) dobijamo nepotpuno tumačenje suštine IF. Ova metoda daje i ne daje rezultate”, započinje priču dijetetičar-nutricionista Tanja Olajdžija, pa objašnjava od čega efikasnost IF-a zavisi, piše Blic Žena.
– Ako pripadate prvoj grupi koja IF vidi kao prosto kvantitativan okvir, to jest preskače doručak, ne jede redovno i potom uveče sve nadoknadi i goji se, za nju IF ne radi. Zašto? Zato što su preskočili dva planirana obroka i zato što će “samo još danas” pojesti sve što im se nađe na putu (uglavnom je to prerađena hrana bogata kalorijama, trans mastima i šećerima). Ukoliko pak svjesno i namjenski primjenjujete IF, vejrovatno pripadate grupi ljudi koja već vodi računa o svojoj ishrani , hrani se kvalitetnom hranom i nije sklono prejedanju. U tom slučaju IF može biti efikasan, pošto ćete u totalu vjerovatno unijeti manje kalorija nego da ste jeli još jedan obrok, uz to dajete vrijeme svom digestivnom sistemu i čitavom organizmu da se odmori. Naročite koristi mogu imati pojedinci koji se bore sa insulinskom rezistencijom, kako na ovaj način pankreas neće lučiti insulin non stop, te sa vremenom dobijamo bolju insulinsku osjetljivost – ističe Olajdžija.
Naglašava i da postoje određene smjernice kojih se treba držati ako se odlučimo na ispravan intermittent fasting, te je objasnila koja to pravila valja ispoštovati.
1.Period unosa i neunosa hrane je individualan (to ne mora biti 16-8, učinkovito je i 14 sati bez hrane – 10 sati sa hranom, probajte i modifikujte prema svojim potrebama)
2.U periodu kada jedemo – važno je šta jedemo
3.Izbjegavajte užine i česta grickanja, poenta IF je redukcija ukupnog broja obroka u toku dana, dakle umjesto IF možete probati i 2 obroka dnevno (takođe daje veoma dobre rezultate u smislu ćelijske osjetljivosti na insulin)
4.Ne izgladnjujte se – unesite dovoljno hrane
5.Ne prejedajte se – previše kalorija, ma odakle poticale, ako se ne potroše završavaju u masnom tkivu
Ne treba zaboraviti i da postoje određene kategorije kojima se ovakav način ishrane nikako ne savjetuje.
– IF svakako se ne preporučuje djeci, trudnicama, neuhranjenima, svima koji imaju ili su imali problema sa poremećajima ishrane, a pod time mislim i na binge eating disorder; naravno ni dijabetičarima, pacijentima koji boluju od Žilberove bolesti i svima koji zbog zdravstevnih razloga treba da imaju stalan, uravnotežen izvor energije – zaključuje Tanja Olajdžija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu