U Avganistanu je situacija i dalje haotična, traje evakuacija stranih i domaćih državljana koji su sarađivali s Amerikancima prije povlačenja, priča se o rađanju pokreta otpora, ali je činjenica da su talibani zauzeli gotovo cijelu državu i da se vraćaju na vlast. U kom obliku vladavine tek ćemo da vidimo, iako je izvjesno da će to da bude neki vid islamskog kalifata.
Uslovna saradnja
Međutim, odjeknula je izjava šef spoljne politike EU, Žozepa Borelja, koji je nagovijestio mogućnost uslovne saradnje s talibanima.
– EU će sarađivati s vladom Avganistana nakon povratka talibana samo ako poštuju osnovna ljudska prava, uključujući žene, i ako spriječe da teroristi koriste avganistansku teritoriju – rekao je u saopštenju, nakon vanrednog sastanka ministara spoljnih poslova EU.
Borelj je naglasio da su talibani dobili rat i da se prema tome s njima mora sarađivati, te da će Brisel prihvatiti vlast Avganistana onakva kakva jeste.
– Borba protiv Al kaide u Avganistanu bila je uspješna, ali izgradnja države nije i mi moramo priznati i svoje greške – istakao je Borelj.
Mada je stanje daleko od toga, realno je pitanje da li će u tom slučaju BiH, koja traži status kandidata za članstvo, morati da prati spoljnu politiku EU, odnosno da li će biti u situaciji da se opredjeljuje priznaje li talibansku vlast ili ne.
Podjela
Odgovor na to pitanje, za sada, nismo uspjeli da dobijemo iz Ministarstva spoljnih poslova BiH. Međutim, Aleksandar Savović, izvršni direktor Centra za ekonomske, pravne i društvene analize (CELSA) iz Banjaluke, smatra da ne moramo pratiti odluku EU u slučaju da se odluče da uspostave odnose s talibanskom vladom.
– Nismo pratili spoljnu politiku EU ni u drugim slučajevima, kao što su sankcije prema Rusiji ili pitanja u vezi sa Kosovom*. Na političkim liderima ostaje da se usaglase da li treba uspostavljati odnose s talibanskom vladom ili ne. Po tom pitanju Predsjedništvo BiH igra glavnu ulogu – kaže Savović za Srpskainfo.
Uprkos izjavi Borelja da EU treba uspostaviti odnose s talibanima, Savović sumnja da će to tako lako podržati sve članice EU.
– Postoji šansa da se evropska zajednica još dublje podijeli na ovom pitanju, te da se dovedu u opasnost osnovni postulati Evropske unije. Uzimajući sve to u obzir, mislim da je za BiH ipak najbolje da još ništa ne radi u vezi sa uspostavljanjem odnosa s talibanima, te da kroz regionalnu saradnju napravi korake ka zaštiti svojih interesa u slučaju nove migrantske krize – zaključuje Savović.
Groblje imperija
Politikolog Darko Kuzmanović smatra da je nevjerovatna izjava Žozepa Borelja da će se s talibanima razgovarati pod određenim uslovima.
– Razgovarati s nekim protiv koga ste se borili i proglašavali ih za teroriste, što i jeste istina, licemjernost je bez granica. Međutim, poznajući karakter talibana, ako se ova organizacija zaista povinuje zahtjevima EU i SAD, onda se sa sigurnošću može reći da je ovakav scenario zapravo dogovoren, a cilj bi mogao biti eventualno uvlačenje Kine i Rusije u avganistansko živo blato, koje je redom gutalo brojne imperije. Što se tiče BiH, ona vlastite spoljne politike gotovo da i nema. Ministar povlači partijske poteze na međunarodnoj sceni idući linijom interesa određenih globalnih igrača. Upravo zbog toga i po pitanju Avganistana ne treba očekivati da će BiH samostalno donijeti odluku već će osluškivati mišljenje Brisela i Vašingtona tako da saradnja i priznanje talibana neće puno zavisiti od nas već isključivo od toga kako se postave najveći globalni igrači na međunarodnoj političkoj sceni – kaže Kuzmanović za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, SAD, EU, UN, NATO i ostale međunarodne organizacije doživjele su u Avganistanu najveći istorijski poraz još od samog začetka UN na konferenciji u Damberton Ouksu 1944.
– Nije čudno da se iz veoma opravdanih razloga Avganistan naziva grobljem imperija, a sada je on postao i groblje međunarodnih organizacija koje, sve dok je trajalo prisustvo američke vojske, nisu prstom mrdnule da stanje koje je sada prisutno na terenu preduprijede. Nije ovo samo poraz SAD, nego svih onih koji su na ovaj ili onaj način učestvovali u intervenciji. Sada se postavlja pitanje šta sa izbjeglicama, a Evropa koja je već jednom preživjela traumu migrantske krize opet strahuje. Potpuno opravdano. Može se reći da je pogrešna višegodišnja politika došla na naplatu i njene posljedice će tek uslijediti – zaključuje Kuzmanović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu