Tako ocjenjuju poznavaoci političkih prilika, mada ima i onih koji kažu da se Beograd i Priština poslije Njemačke ipak neće pomaći sa mrtve tačke.
Najmoćniji evropski dvojac, francuski predsjednik Emanuel Makron i njemačka kancelarka Angela Merkel sazvali su sastanak na kojem će u ime Srbije putovati predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijerka Ana Brnabić. Na listi pozvanih su i predstavnici Kosova Hašim Tači i Ramuš Haradinaj, pa je najavljeno da će jedna od tema biti i dijalog Beograda i Prištine. Zvaničan povod za sastanak je “neformalna razmjena ideja”.
Sem predsjednika Albanije Edija Rame, na listi zvanica su i hrvatski i makedonski premijeri Andrej Plenković i Zoran Zaev, zatim crnogorski predsjednik Milo Đukanović, predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić i slovenački premijer Marjan Šarec.
PRIPREMA TERENA
Poziv za okupljanje u Berlinu uslijedio je iz vedra neba, a ni tajming nije ništa manje iznenađujući imajući u vidu da se održava mjesec dana uoči izbora za Evropski parlament. Nameće se logično pitanje šta se očekuje od tog sastanka? Ukidanje taksi i nastavak dijaloga? Ispostavljanje ultimatuma da se po svaku cijenu nađe rješenje za odnos između Beograda i Prištine? Promjena formata dijaloga? Domaći i inostrani zvaničnici daju različite prognoze. Iz Srbije stižu oprezne poruke, premijerka Ana Brnabić rekla je da “nema velika očekivanja od sastanka u Berlinu”, a sličnu izjavu je za Blic dao i predsjednik Vučić.
– Čini mi se da su svi u regionu, kao i ljudi u Srbiji, Evropi i na cijelom svijetu sahranili bilo kakvu šansu za bilo kakav sporazum – kazao je predsjednik Srbije.
Jadranka Joksimović, ministarka za evropske integracije, podvlači da je ovaj skup prilika da Srbija ponovi svoj stav.
– Sastanak u Berlinu kao inicijativa Njemačke i Francuske pokazuje namjeru da EU ne ispusti dijalog, i da ostanu involvirani u proces medijacije. Ne očekujem neki poseban rezultat razgovora, ali je to prilika da naš predsjednik jasno podvuče poziciju Srbije – nastavak dijaloga – da, ali prethodno povlačenje unilateralno uvedenih tarifa – kaže Joksimovićeva.
Međutim, njemački ambasador u Srbiji Tomas Šib izjavio je da je ideja okupljanja u Berlinu da se “pripremi teren” za dijalog Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa.
– Mi se nadamo da će takse uskoro biti ukinute i da će se time stvoriti uslovi za nastavak dijaloga – rekao je Šib.
Šta kažu poznavaoci političkih prilika? Najpesimističnije prognoze daje politički analitičar Dragomir Anđelković, koji smatra da Berlin neće donijeti ništa novo.
– Mislim da će sastanak izgledati tako što će Njemačka ponoviti dobro poznate stavove da nema promene granice između Srbije i Kosova, i ukazati nam da je potrebna normalizacija odnosa između Srbije i Beograda. Srbija će, očekujem, ponoviti svoje stavove da bez ukidanja taksi nema napretka i sve će ostati na mrtvoj tački. Mislim da ovaj sastanak u Berlinu i nema svrhu, čini mi se da je sazvan kao dio predizbornog marketinga – kaže Anđelković.
PORUKA REGIONU
Nešto pozitivnijeg gledišta je generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji Suzana Grubješić, koja očekuje nastavak dijaloga.
– Ne očekujem da će sastanak u Berlinu donijeti rješenje, ali me ne bi iznenadilo da se odblokira dijalog i ukinu prištinske takse. Nije teško zaključiti da bi sadašnja garnitura željela da se dođe do sporazuma, jer bi to dalo dobru sliku o njenom prethodnom radu – kaže Grubješićeva.
Sličnog je stanovišta i predsjednik Centra za spoljnu politiku Dragan Đukanović.
– Očekujem jasnu poruku Evropske unije, odnosno Njemačke i Francuske da je nužno riješiti preostale ključne regionalne probleme kao i bilateralna pitanja kako bi region zapadnog Balkana napredovao – ocjenjuje Đukanović.
Dodaje i da će vodeće evropske države ukazati i na nužnost deblokade.
– Ukazaće i na nužnost ubrzanja dijaloga. Takođe, istaći će i određena očekivanja od obje strana, odnosno Beograda i Prištine – smatra Đukanović.
Takođe, i spisak zvanica ima svojevrsnu poruku, na šta ukazuje i Stefan Surlić sa Fakulteta političkih nauka.
– Glavni cilj Merkelove i Makrona je da pokažu kako ne odustaju od ovog regiona i u vrijeme izborne kampanje za Evropski parlament. Takođe, da se oživi Berlinski proces koji je zamišljen za prevazilaženje različitih regionalnih problema. Na kraju, da u strateškom smislu označe zapadni Balkan kao svoje dvorište i pošalju poruku svim ostalim globalnim akterima. U Berlinu nije spremljeno rješenje za Kosovo, to je sigurno – napominje Surilć.
Berlinski susret neće biti jedini?
U ovom momentu nema naznaka ni da bi poslije Berlina moglo doći do promjene formata dijaloga. Spominje se sa bi na scenu mogle da stupe Amerika, ali i Rusija. Srpski zvaničnici su više puta ponavljali da će insistirati da se u igru uključi Moskva ako SAD budu preuzele vodeću ulogu. Ako zavirimo u istoriju, neće biti teško donijeti zaključak da nam predstoji još sličnih susreta, naročito imajući u vidu kako je raspetljana kriza u BiH. Čvor je razriješen u Dejtonu u SAD, ali je paraf stavljen u Rambujeu u Francuskoj.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu