Vijest o nastavku izgradnje auto-puta iz smjera Splita prema Dubrovniku u Hrvatskoj je početkom ove godine izazvala veliko javno odobravanje, ali i otvorila neka pitanja na koja odgovor nije ponuđen. Naime, istaknuto je da će Hrvatska uglavnom samostalno finansirati tu saobraćajnicu, kao i da ona predstavlja dio međunarodnog auto-putnog Jadransko-jonskog koridora.
Drugim riječima, trebalo bi da se nadovezuje na onu koja će dalje da se gradi kroz Crnu Goru prema Albaniji i još dalje prema Grčkoj. Ipak, relativnu zbunjenost može da izazove to što se godinama najavljivalo kako će dionica u smjeru Dubrovnika da se u stvari gradi kroz Bosnu i Hercegovinu, tik uz njenu jugoistočnu granicu sa Hrvatskom.
Da li je Hrvatska jednostrano odlučila o gradnji na svojoj teritoriji? Da li je Bosna i Hercegovina zainteresovana za tu infrastrukturu? A ako će onda ta saobraćajnica da bude dio Jadransko-jonskog koridora, gdje je onda mjesto Pelješkom mostu i pristupnim putevima za njega na istoimenom poluoostrvu?
Gdje Brisel vidi Bosnu i Hercegovinu?
Sve su to saobraćajnice dvotračnog profila, a ne četvorotračnog, kao što je slučaj s auto-putevima. Takođe, nije sasvim jasno gdje se planira spoj sa Crnom Gorom na kraju te dionice koridora kroz Hrvatsku, ako se zna da crnogorske vlasti nisu namjeravale da grade auto-put tako blizu moru, nego znatno sjevernije, s druge strane masiva planine Orjen, iznad Herceg Novog, gdje se Crna Gora zapravo graniči s Bosnom i Hercegovinom.
Sagovornik iz Ministarstva komunikacija i saobraćaja BiH želi da ostane anoniman jer njegova vlada još uvijek ne iskazuje zvanični stav o koracima preduzetim s hrvatske strane.
– Mi svakako ostajemo prisutni s konekcijom Neum 1 i 2 na budućem Jadransko-jonskom koridoru – rekao je.
– Kao i s koridorom 5c, čija se trasa spušta kroz BiH od sjevera na Ploča. Evropska unija, međutim, novom verzijom Uredbe Evropskog parlamenta i Evropskog savjeta o smjernicama EU za razvoj transevropske saobraćajne mreže zacrtala je Jadransko-jonski koridor uz more – dodao je.
– Ne znamo kako bi u tom slučaju izgledao nastavak koridora prema Crnoj Gori, ali bićemo spremni da sarađujemo u skladu s tim kako se projekat dalje bude usmjeravao – i to na tragu svega onog što smo i ranije imali u vidu. Naravno, i Hrvatska i Evropska unija imaju pravo da odlučuju o izgradnji na svojoj teritoriji, a mi ćemo se izjasniti ako se ispostavi da tu postoji zajednički interes. Pritom je Hrvatska u prednosti kao članica Unije, a ni sredstva iz fondova EU za te svrhe ne mogu se koristiti ako se ne radi o trasi ucrtanoj u navedenoj uredbi. Pošto uredba sad izgleda kao što izgleda, na nama je da čekamo konačni oblik koridora, priželjkujući eventualni kompromis – kaže taj zvaničnik iz Sarajeva.
Teški razgovori Zagreba i Sarajeva
– Jasno, smatramo da bi trasa kroz BiH bila znatno jeftinija, ali već sam rekao da nam je jasno da Hrvatska ima prednost – dodaje on i navodi da nije nikakva posebna tajna to da je u kontaktima i drugim aktivnostima oko planiranja izgradnje saobraćajnice između dvije susjedne zemlje često bilo otpora s hrvatske strane. Dobar primjer bili su mostovi preko rijeke Save, s čijom se izgradnjom godinama otezalo. A tu je i već spomenuti Pelješki most. Podsjećamo: njega je EU platila, tj. najveći dio njegove cijene, prvenstveno zato što Hrvatska nije uspjevala da se dogovori s Bosnom i Hercegovinom oko izgradnje i pograničnog režima u Neumu i Pločama.
Ali to da Pelješki most sigurno neće biti dio auto-puta, već samo saobraćajnica paralelna s auto-putem, mišljenje je Marka Ševrovića, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Zagrebu.
– Prema onom što sam shvatio iz medija, sada će se graditi dionica od mosta prema Dubrovniku, a naknadno ćemo vidjeti kako će izgledati njen spoj u smjeru Ploča. Riječ je o faznoj izgradnji i pitanje je kako će izgledati konačni oblik koridora. Tom dijelu Hrvatske u svakom slučaju nedostaje alternativa Jadranskoj magistrali, a za tu trasu je dobro što ne ide predaleko od mora, kako bi što više koristila lokalnom stanovništvu – kaže za DW taj stručnjak za drumski saobraćaj.
„Dubrovniku nisu potrebni novi automobili“
– Ne moramo da razmišljamo kao da Dubrovniku nedostaje neka količina turista koji bi tamo došli automobilom, naprotiv. Ali auto-put je potreban domaćima. Pritom je u Hrvatskoj generalno problem to što su saobraćajne petlje rijetke, pa bi i za taj dio auto-puta bilo bolje da je projektovano bar njih pet, umjesto tri. Znate, nama je prosjek jedna petlja na gotovo 20 kilometara auto-puta, a u Njemačkoj je to četiri-pet kilometara – ukazuje Ševrović.
Njegovo je mišljenje da dalja sudbina Jadransko-jonskog koridora očigledno ostaje neizvjesna: s jedne strane, to ima veze s procesom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, a s druge je bitan i aktuelni razvoj poveznice srednje Evrope s njenim jugoistokom, preko Bugarske i Rumunije.
Tomislav Josip Mlinarić, nekadašnji dekan zagrebačkog Fakulteta saobraćajnih nauka, ukazuje da pritom ne treba zanemariti važnost paralelnog projektovanja željezničkog koridora uz onaj putni, Jadransko-jonski.
– Sve je to političko pitanje i u vezi je sa statusom Crne Gore koji spominjete. A otuda potiče i neizvjesnost, bar za sada. Bolje bi izgledalo i dogovaranje s BiH, kad bi ta zemlja bila bliže članstvu. Ipak, vjerujem da će s njenim približavanjem tako i biti, nadam se uskoro. Jadransko-jonski koridor ipak još nije konačno definisan – kaže Mlinarić.
Po svemu sudeći, ova priča daleko je od gotove – iako Hrvatska svejedno ide ka dovršetku izgradnje auto-puteva na svoj teritoriji, prenosi NIN.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu