Odgovor na ovo pitanje teško je dati sve dok se ne vidi da li će i na koji način Narodna skupština Srpske zaista povući saglasnost za formiranje Oružanih snaga, UIO, SIPA i još nekih zajedničkih institucija. Jer, do sada je priča o samostalnoj Srpskoj ostajala samo na priči.
Ovaj put, riječ je o tome da se u prvi plan ne stavlja međunarodno priznanje RS, nego vraćanje nadležnosti koje je imala 1995. u Dejtonu. Istina, to se donekle poklapa i sa ranijim izjavama iz SNSD da je otcjepljenje krajnja opcija, ako ne bude dogovora o budućnosti BiH. To je lider SNSD i član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, rekao i na sastanku sa izaslanikom američkog predsjednika, Gabijelom Eskobarom.
Ublažena retorika
Opozicija u Srpskoj već se ogradila od Dodikovih „radikalnih mjera“, što bi, prema mnogim procjenama, moglo da je košta glasova na izborima.
Predsjedništvo PDP prvo je saopštilo da „neće podržati nijednu političku inicijativu koja predstavlja put u neizvjesnost“. Predsjednik SDS, Mirko Šarović, bio je nešto odmjereniji, rekavši da bi svako u Srpskoj volio da ona bude samostalna, ali se boji da se „ovakvim potezima jedne osobe, bez ikakvih konsultacija i realnih šansi, dovodi RS u veliku opasnost“.
Dan kasnije, potpredsjednica PDP, Jelena Trivić, navela je kako smatra da je Dodik ublažio raniju retoriku.
– Sada više nije Republika Srpska nezavisna, nego je to ublaženo u smislu vraćanja nekih nadležnosti koje je, usput rečeno, u najvećoj mjeri prenijela struktura SNSD. Moram reći da smo mi kao PDP i ja lično čvrstog stava; ne samo da nećemo pratiti Dodika, nego nećemo ići za politikom koju on predstavlja. Nećemo u tome učestvovati zato što smatramo da je to kockanje sa Srpskom, sa njenim nadležnostima, sa svim onim što ona ima i što jeste. To može otvoriti neka suštinska pitanja koja bi dalje urušavala RS. Ova radikalizacija s Dodikove strane direktno je proporcionalna njegovom strahu od odlaska s vlasti. On se ne bavi nikakvim jačanjem Srpske, on je RS raselio, oslabio, razorio i sada pokušava da ovakvim aktima spase sebe. Dodik je u ovo krenuo sam, nisam čula da ima i od koga podršku. Pomenuo je neke prijatelje, ali sve je nekako maglovito. Radi se o njegovom vlastitom srljanju – kaže Trivićeva za Srpskainfo.
Program iz 2014.
Mada se politički program SNSD o samostalnosti unutar BiH čini kao novi, izgleda da ipak nije tako.
– Politika SNSD će i u narednom periodu biti zasnovana na principu „samostalna Republika Srpska u dejtonskoj BiH“, a oni koji rade na urušavanju Dejtona i dejtonske BiH moraju biti svjesni da će nas upravo oni okrenuti isključivo ka principu „samostalna Republika Srpska“, jer dejtonska BiH više neće postojati – izjava je portparola SNSD, Radovana Kovačevića, od 11. septembra 2017.
Zanimljivo, i tada je lider PDP, Branislav Borenović, poručio da je „Dodikova priča o samostalnosti uvod u izolaciju i nestanak Republike Srpske“, na šta mu jer Kovačević odgovorio da je zadatak Borenovića i PDP „upravo taj da nas ostave bez alternative i bez izlaza“.
Kovačević za Srpskainfo pojašnjava da je riječ o programu koji je u SNSD kreiran još 2014. godine, a koji se zasniva na principima „samostalna Srpska u okviru dejtonske BiH“.
– Poslije sjednice Glavnog odbora SNSD biće poznati naši zaključci, koje ćemo usaglasiti s našim koalicionim partnerima, a potom ponuditi i opozicionim strankama u Republici Srpskoj. Nakon toga ulazimo u Narodnu skupštinu – kaže Kovačević.
“Nema nazad”
Univerzitetski profesor, Drago Vuković, naglašava da se u odlukama koje slijede dobijaju, ali i gube politički poeni.
– Ako odluke SNSD uđu u Narodnu skupštinu, ako budu izglasane, ne može se ići nazad. Tu se bojim da može doći do problema. Veći politički problem ima opozicija nego vlast. Vrlo je osjetljivo pitanje vraćanja nadležnosti, svaki čovjek voli da ima više slobode i nadležnosti u zajednici u kojoj živi. Ako se opozicija eksplicitno bude izjašnjavala protiv tih ideja, onda je to njihov politički minus, po mom mišljenju. Mislim da bi opozicija trebala da bude mudra i da kaže nešto u smislu „sve što je pripadalo nama, mi smo za to, ali nismo sigurni da je ovo najbolji put…“ Ono što je Borenović odmah rekao da je protiv toga, nisam siguran da će to politički materijalizovati u plusu – kaže Vuković za Srpskaifo.
Prema njegovim riječima, ulazimo u razbistravanje političke situacije u BiH, jer se sve političke priče i manipulacije sada pretvaraju u konkretne političke procese i odluke.
– Ovo je već jedan ozbiljan politički proces koji nagovještava SNSD i zato mislim da bi svako odstupanje bilo jako kontraproduktivno za njih. To što radi SNSD je vrlo radikalno. Međutim, čini mi se da je to dosta mudro upakovano, ta teza “ne nezavisna RS”, “ne priključenje Srbiji”. Od tih svih varijanti, ova varijanta “samostalna RS u sklopu Dejtonske BiH” ne liči toliko nelogično. BiH je složena država. Samostalne jedinice, pokrajine, kao što su u drugim složenim državama, u dobroj mjeri imaju karakteristike nezavisne države. U BiH postoji Distrikt Brčko, koji je država u državi. Dakle, ta teza ne mora da bude iritirajuća – smatra Vuković.
Druga stvar, koja daje osnova političkim potezima SNSD, dodaje Vuković, jeste činjenica da Dejtonski sporazum i Ustav ne poznaju mnogo puta viđenu vrstu prenosa nadležnosti u cilju jačanja BiH nauštrb entiteta.
– Izvorni Dejton je rekao da je BiH zajednička država dva entiteta i tri naroda, sa relativno malim kapacitetom institucija BiH. To vraćanje na izvorni Dejton ima političku logiku. Ali, u BiH, koja je mnogo podijeljena i rigidna, to će se, naravno, dočekati na nož. Ono što ne mogu da zanemarim jeste da se sve dešava u vremenu pripreme za predizbornu kampanju. Kampanje kod nas traju kao zima u Han Pijesku – šest mjeseci sa snijegom, šest bez snijega. Dakle, imamo klasične kampanje, ali sve vrijeme je neka vrsta kampanje – zaključuje Vuković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu