Magazin

Hrana koja je najvažnija za razvoj bebinog mozga: Ovaj period je ključan za njen unos

Ishrana je ključ zdravlja, pogotovo kada se radi o djeci i njihovom razvoju, kroz ishranu se unose svi potrebni vitamini i druge hranljive materije koje utiču ne samo na rast, već i na razvoj svih funkcija tijela.

bebe beba novorodjence porodiliste
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Hrana koju dijete jede u prve dvije godine života ima snažan učinak na njegovo zdravlje i razvoj. Ishrana u najranijem periodu života ne samo da može da utiče na rizike za razvoj gojaznosti, visokog krvnog pritiska i dijabetesa u djetinjstvu i odraslom dobu, već su prve dvije godine najvažnije razdoblje za razvoj mozga, uključujući područja koja kontrolišu pamćenje, obradu, planiranje i pažnju.

Pročitajte još

Prema američkoj Akademiji za pedijatriju, postoje određene hranjive stvari koje su posebno kritične, a njihov nedostatak može da ima doživotne posljedice, a to uključuje i gvožđe, cink, bakar, holin i vitamin D.

Prema Akademiji, nedovoljan unos ključnih hranjivih sastojaka može da dovede do deficita u funkciji mozga koji ne može da se preokrene. Odnosno, neadekvatna ishrana tokom prve dvije godine povezana je s nižim IQ-om, problemima u ponašanju i manjim uspjehom u školi.

– Istraživanja na ovom području postaju važna. Stvarno možemo da poboljšamo zdravlje djece dugoročnim obraćanjem pažnje na ishranu – kaže doktorka Sara Džejn Švarcenberg, profesorka pedijatrije na Univerzitetu u Minesoti.

Mnoga djeca koja se doje, a starija su od šest mjeseci ne dobijaju odgovarajuću količinu cinka, gvožđa i vitamina D. Zato je važno da se osigura da bebe dobijaju ove hranjive sastojke putem čvrste hrane.

Ove hranjive stvari su posebno važne za rani razvoj mozga, a evo u kojim namirnicama možete da ih pronađete:

Kada je riječ o proteinima: meso, riba, jaja, jogurt, pasulj, žitarice

Za veći unos Cinka: govedina, svinjetina, mlijeko, tofu, pasulj, puter od kikirikija, a za Bakar: cijele žitarice, pasulj, krompir.

Kada je riječ o unosu Gvožđa: govedina, piletina, riba, obogaćene žitarice, spanać, a za Selen: piletina, obogaćena tjestenina, jaja, smeđi pirinač.

Folna kiselina: Španać, sok od narandže, pirinač, avokado, hljeb od cijelih žitarica, a Jod ćete da pronađete u Bakalaru, kuhinjskoj soli, mlijeku, škampima, jajima, konzerviranoj tuni.

Vitamin A: Slatki krompir, šargarepa, mango, jaja, mlijeko, Vitamin D: Losos, tuna, mlijeko, Vitamin K: Španać, kelj, brokoli, grašak, borovnice, Vitamin B6: žitarice, banane, krompir, kikiriki puter, Vitamin B12: žitarice, losos, mlijeko, govedina, jogurt, sir…

Polinezasićene masne kiseline dugog lanca: riba, ulje repe, lanene sjemenke, suncokretovo ulje.

Ono što je važno da zapamtite je to da se mlijeko ili “nemliječno” mlijeko ne preporučuju kao primarni napici za djecu mlađu od godinu dana.

Dakle, pridržavajte se majčinog mlijeka ili formule, iako su drugi mliječni proizvodi poput jogurta i sira u redu, takođe je u redu da koristite malo mlijeka za kuvanje ili pečenje, piše Blic Žena.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije