Magazin

Hrišćanska junakinja sahranjena u staklenom kovčegu: Šta se krije iza bajke "Snježana i sedam patuljaka"?

Ovog decembra dobro poznata bajka "Snježana i sedam patuljaka" napunila je 84 godine.

Hrišćanska junakinja sahranjena u staklenom kovčegu: Šta se krije iza bajke "Snježana i sedam patuljaka"?
FOTO: CRTANI FILOMOVI/YOUTUBE

Toliko je zapravo prošlo otkako je ova bajka pretočena u animirani film i zaludjela mališane širom svijeta.

I danas je ovo jedna od omiljenih bajki mnoge djece ali i odraslih u svijetu. Filmovi sa Snježanom u glavnoj ulozi pune bioskope, crtaći su nezaobilazni dio djetinjstva. Međutim, kada je riječ o popularnim bajkama, oduvijek je vladalo zanimanje odakle one dolaze, šta se krije iza prave priče (ako je uopšte ima) i šta je poslužilo kao inspiracija. Tako i kada je riječ o Snježani, ne izostaju različite teorije. Donosimo vam one najzanimljivije o samom crtanom filmu, ali i o bajki i njenoj pozadini.

Ogledalo, stakleni mrtvački kovčeg i otrovna jabuka – to su glavni elementi, na kojima se zasniva bajka Braće Grim. Kada je Snježana umrla, pošto je zagrizla otrovnu jabuku, koju joj je dala ljubomorna maćeha, patuljci nisu imali srca da je sahrane. Naručili su stakleni kovčeg, položili Snježanu u njega, a odozgo zlatnim slovima napisali da je kraljevska kćerka.

Da li je i Marija Sofija fon Ertal sahranjena u staklenom kovčegu diskutabilno je pitanje, ali je jedna od teorija da je ta djevojka zaista postojala i da je poslužila kao inspiracija za bajku o Snježani.

Njena nadgrobna ploča, koja je bila nestala, nedavno se ponovo pojavila. Manastir u Bambergu ima malo sačuvanih dokaza o životu Marije Sofije fon Ertal, ali je zato zabilježena njena smrt 1796.

Njen testament se čuva u Gradskom arhivu u Bambergu, umrlica u Univerzitetskoj biblioteci u Vircburgu, a potom je nađena i nadgrobna ploča u kući koju je nalazač dobio u nasljedstvo.

Pročitajte još

– Nalazač je vjerovatno našao na Guglu da je nadgrobna ploča posvećena ženi koja je poslužila kao inspiracija za bajku o Snježani – kaže Norbert Jung, sveštenik katedrale Nadbiskupije u Bambergu.

Tada je shvatio da je artefakt značajan i poklonio ga parohijskom muzeju u Bambergu, gdje je sada izložena. Riječ je tamnosivoj mermernoj ploči ovalnog oblika sa nekoliko sićušnih bijelih zvijezda. Na njoj je ispisano: “Plemenita hrišćanska junakinja: poslije pobjede vjere ovdje počiva spremna za blistavo uskrsnuće”.

Niko nije ni slutio koliko će život plemkinje iz Lora na Majni zaista postati blistav. Sve je počelo od ogledala iz 1720. godine, koje je godinama visilo u jednoj vinariji u Loru na Majni. U jednom od dva medaljona, na vrhu rama ukrašenog crvenim lakom, zlatnim i srebrnim listićima, kitnjastim rukopisom piše: “Amour Propre”, u prevodu “Samoljublje”.

– Ovo jasno asocira na ogledalo samozaljubljene Snježanine maćehe – kaže Barbara Grim, direktor Muzeja Špesart u Loru na Majni.

Pijuckajući vino ispod ogledala, apotekar iz Lora Karl Hajnc Bartels izmislio je 1986. “Bajku o bajci”. I to se savršeno uklapa, jer postoje izvjesne paralele između bajke o Snježani i sedam patuljaka i života Marije Sofije fon Ertal u Frankoniji.

Marija Sofija je rasla nedaleko od Lora na Majni u dvorcu Tauberbišofsjahm, u kome se nalazilo sjedište činovnika izabranih kneževa Svetog Rimskog Carstva nemačkog naroda u Majncu. Njen otac je vodio fabriku ogledala. Kada je imala 18 godina, on se ponovo oženio, a ta žena je bila poznata kao nepravedna i vlastoljubiva. Marija Sofija je rođena u Špesartu, “gustoj šumi”, a “Vizener šrase” odatle vodi preko sedam brda.

U toj oblasti su u rudnicima nekada radili patuljci, a da bi se zaštitili od kamena, nosili su odjeću sa kapuljačama. Stakleni kovčeg i gvozdene papuče, u kojima je zla maćeha morala da igra, Bartels je protumačio kao odraz tradicije proizvodnje stakla i gvozdenih čekića u toj oblasti.

Lor na Majni se u međuvremenu predstavlja kao “Snežanin Grad” i tako privlači turiste. U Muzeju Špesart posjetioci mogu da vide čuveno ogledalo. Činjenica je da su Braća Grim stanovala samo 70 kilometara dalje, i to u gotovo isto vrijeme kad i Marija Sofija fon Ertal. Prema tome, lako je moguće da ih je ona zaista inspirisala.

Inače, kada je riječ o Diznijevom crtanom filmu (kome se protivila Voltova supruga) originalni budžet filma bio je 250.000 dolara, ali je na kraju dogurao do 1,5 miliona, što je bila nevjerovatna suma za kraj tridesetih godina. Dizni je zbog toga morao da stavi kuću pod hipoteku! Ali, pošto je “Snježana” čitave godine bila najisplativiji film, samo od zarade od tog projekta izgradio je studio “Volt Dizni” u Burbenku. Tako da, na kraju se isplatilo i postalo svjetski hit koji i dan danas traje, piše Blic.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu