Zato Hrvati jedu uvozne šljive, koje uglavnom stižu iz Srbije, Moldavije, Makedonije i BiH, piše Slobodna Dalmacija.
Iako šljiva predstavlja sve traženije koštunjavo voće na tržištu EU, posebno skandinavskih, Njemačke i Velike Britanije, Hrvatska ni u ovoj proizvodnji ne uspijeva da postigne dobre proizvodne rezultate, a posljednjih godina, zbog različitih tržišnih poremećaja, pojedini veći proizvođači odustali su i prestali da uzgajaju šljive.
Trenutna ponuda konzumne šljive, koja je velikim dijelom zamjena za nektarine i breskve, koje imaju vrlo visoku cijenu, ove je godine dobra.
Komšije
Međutim, na tržištu dominira uvozna konzumna šljiva, čija se cijena kreće od sedam do 10 kuna (oko 2,6 KM) za kilogram, pokazala je analiza “Smartera”, konsultantske firme za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
– Za razliku od Hrvatske, čija proizvodnja šljiva ne pokazuje znakove oporavka i rasta, susjedne zemlje, poput Srbije, BiH, pa i Sjeverne Makedonije, ali i Rumunije, uspješno razvijaju svoju proizvodnju, te osim konzumne šljive sve više plasiraju i izvoze različite proizvode na bazi ovog voća – od rakije, sušenih šljiva, kompota do pekmeza. Susjedna Srbija proizvodi oko 500.000 tona šljiva, proizvodnja u BiH se kreće od 150.000 do 200.000 tona, dok je Rumunija takođe na 500.000 tona – ističe Miroslav Kuskunović.
Svi podaci pokazuju da je proizvodnja voća u Hrvatskoj u strukturnim problemima, koji su uslovljeni neinvestiranjem u nove tehnologije, sorte, moderne nove voćnjake, kao i u pokušaj da se kroz osmišljavanje i proizvodnju proizvoda više cjenovne kategorije ova proizvodnja pokuša da revitalizuje.
Siva zona
Jedan od ključnih problema je i to što se vjerovatno jedan veliki dio ove proizvodnje i prerade (posebno u rakiju i pekmeze) odvija u sivoj zoni, koju je teško kontrolisati.
Prema službenim podacima, šljiva se uzgaja na 4.500 hektara, uglavnom u Slavoniji i Baranji. U prošloj godini Hrvatska je uvezla svježih šljiva u količini od 2.535 tona vrijednih 1,5 miliona evra, dok je izvoz bio 845 tona za samo 540.000 evra.
Najviše šljive stiglo je iz Srbije – 913 tona, Moldavije – 619 tona, Sjeverne Makedonije – 427 tona.
Osim u svježem stanju, Hrvatska uvozi i ogromne količine osušene šljive. Tako je prošle godine stigla količina od gotovo 1.000 tona, vrijedna više od dva miliona evra, od čega dvije trećine dolazi iz Čilea i Srbije. Hrvatska je prošle godine 389 tona konzumne šljive izvezla u Sloveniju, gdje je završilo i 57 tona osušene šljive.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu