Sudbine

Igrali pod rasvjetom i prije 85 godina: Na utakmicu u Dobrljinu kod Novog Grada narod dolazio da vidi čudo tehnike (FOTO)

Malo je poznato da su fudbalski zanesenjaci u Dobrljinu pod Kozarom, gdje i sada postoji uspješan sportski kolektiv FK Slaven, koji se takmiči u Regionalnoj ligi Republike Srpske, prije 85 godina utakmice igrali pod svjetlošću “elektrike”.

Igrali pod rasvjetom i prije 85 godina: Na utakmicu u Dobrljinu kod Novog Grada narod dolazio da vidi čudo tehnike (FOTO)
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Oni su avgusta 1936. godine fudbalski teren osvijetlili sa 800 sijalica koje su koristile struju iz industrijske termoelektrane u svom mjestu. Sijalice su, prema svjedočenju Adolfa Hofmana, aktera ovih događaja koje je 1976. godine zapisao novinar Stevan Risović, postavili na drvene štapove. Nejednako su svijetlile ali su zbog brojnosti i rasporeda svuda oko terena davale dovoljno svjetlosti za noćnu utakmicu. Po tome su sportski entuzijasti iz Dobrljina preduhitrili velike centre i gradove u tadašnjoj državi, Kraljevini Jugoslaviji.

– Svjetlost je bila idealna, čak smo i iglu mogli pronaći u terenu, što je za nas, i sve u tom kraju, bilo ravno čudu. Struje nije nigdje bilo, narod je svijetlio svijećama, fenjerima, palio krpu i svinjsku mast da bi nešto mogli vidjeti, a u centru Dobrljina, na stadionu je sve blještalo. Narod je dolazio da vidi čudo tehnike, neki radije da se uvjere u toliko sijalica na jednom mjestu, a potom i utakmicu u tom grotlu blještavila – davno je pripovijedao bivši fudbaler Adolf Hofman, čije svjedočenje čuvaju hroničari ovog mjesta.

On je pričao da su se, poslije utakmice, igrači sudarali u polumraku, neosvijetljenom dijelu, na izlazu sa stadiona, jer poslije jake svjetlosti privremeno nisu ništa vidjeli.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Fudbalerima, koji su nekoliko mjeseci postavljali rasvjetu, pomagali su radnici šumskog preduzeća, koji su poklonili drvenu konstrukciju, ispričao je za Srpskainfo Duško Zec, sadašnji član uprave FK Slaven i sakupljač istorijske građe o ovom klubu i mjestu.

– Zapisano je takođe da je prvu noćnu utakmicu pod svjetlima Slaven odigrao protiv Kostajnice u ljeto 1935. godine i pobijedio sa 2:1. Golove za domaći tim postigli su Čedo Hajneman i Ratko Komljenović, a Pucar za Kostajnicu. FK Slaven je nastupio u sastavu: Stojgl, Bokan, Bogdanović, Ikić, Grbić, Hajneman, Stanić, R. Komljenović, S. Komljenović, Đukić i Hofman – kazao nam je Zec, podsjetivši da je Slaven 1938. godine zauzeo prvo mjesto u banjalučkoj podsaveznoj ligi uz 17 pobjeda i jednu neriješenu utakmicu.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Ipak, njihovu sreću i opsjednutost fudbalom prekinuo je Drugi svjetski rat, okupatori su razorili rasvjetu, teren i cijelo mjesto pod Kozarom, dok su igrači loptu zamijenili puškom, a stadion šumom. Niko od aktera prve noćne utakmice pod svjetlošću 800 sijalica nije preživio u toj borbi, osim već pomenutog Adolfa Hofmana, lijevog krila, a kasnije legende novskog fudbala.

– Mi i sada, jednako kao naši prethodnici, začetnici fudbalske igre u Dobrljinu, volimo svoj klub i ovaj sport. To potvrđuju priznanja među kojima je prvo mjesto u izboru najuspješnijih sportskih koletiva Novog Grada prije četiri godine – kazali su nam igrači i članovi uprave FK Dobrljin, koje i sada prati veliki broj navijača, te ih motivišu na nove uspjehe.

Sadašnji prvotimci FK Dobrljin, koji se takmiči u Regionalnoj ligi RS, grupa Zapad, su: Milan Kondić, Aleksandar Radić, Mirko Kolundžija, Bojan Kostadinović, Srđan Lončar, Stefan Blagojević, Bojan Kabić, Nemanja Škarić, Saša Kovačević, Ozren Graonić, Miloš Vuković, Ognjen Novaković, Stefan Đurić, Rade Gligić, Mile Kukavica, Srđan Plavšić i Mišo Jelisavac, a trener je Bogdan Žujić, u čijem štabu su Borislav Novaković, Kristina Đurić i Duško Anđelić.

Dobrljin kroz istoriju

Da cijelo naselje nisu porušili Nijemci, tokom bombardovanja, i ustaše pokoljem u Drugom svjetskom ratu, Dobrljin bi sada bio veći od gradova i opština u svom susjedstvu, vjeruju mještani ovog naselja.

Ono se prvi put pominje u 13. vijeku kao posjed blagajskih knezova Babonjića. Dobrljin se kroz dugu istoriju od ostalih mjesta izdvajao po rudnom i prirodnom bogatstvu, industrijskom i željezničkom razvoju. Izgradnja pruge od Dobrljina do Banjaluke, dužine 101 kilometar, počela je 1872. godine, a lokomotive koje su se njome kretale potiču iz njemačkih i belgijskih tvornica.

Prije Drugog svjetskog rata Dobrljin je imao parnu termoelektranu, industrijske zgrade, poštu, ambulantu, školu, sportske terene i stambenu zgradu za činovnike.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije