Društvo

"IGRAONICA" ZA NAJSTARIJU POPULACIJU Penzioneri često usamljeni, nemaju sa kim da provedu dan (FOTO)

„Čovječe ne ljuti se“, „Monopol“, domine, karte, knjige... Ne, nije ovo dječja igraonica, iako na to asocira. Sve ove društvene igre na raspolaganju su penzionerima u Banjaluci, koji takođe traže svoj kutak za druženje.

"IGRAONICA" ZA NAJSTARIJU POPULACIJU Penzioneri često usamljeni, nemaju sa kim da provedu dan (FOTO)
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Užurbana svakodnevica, radni vikendi, odlazak u inostranstvo, sve to razdvojilo je porodice, djecu i roditelje, koji se nerijetko gledaju samo za praznike. Sve se to nekako podnosi dok čovjek radi, dok je zaokupljen i produktivan osam sati dnevno, ali onog momenta kada ljudi odu u penziju i samoća mnogima pokuca na vrata. Usamljenost je posebno teška u gradu, gdje se ni komšije više ne poznaju i ne obilaze kao nekada.

– Ne mogu nam stalno društvo praviti naša djeca. Oni rade i mi se moramo sa svojom generacijom više družiti i pričati. Ako smo otišli u penziju nismo beskorisni – ispričala je jedna penzionerka za naš list.

Upravo je ovo bio povod Milenku Stanetiću da u Banjaluci otvori Klub za starije od 70 godina, mjesto gdje će se penzioneri moći družiti i provoditi dane sa svojom generacijom.

– I sami znate da ta starija populacija bukvalno nema gdje, ni otići, ni družiti se. Čitava ideja je počela od moje majke koja ima 85 godina i kojoj uporno govorim da se kreće i druži, ali ona kaže da nema sa kim. Nije više sporan čak ni taj ekonomski momenat, da plati kafu, sok, jednostavno nema sa kim – priča Stanetić za Srpskainfo.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Za mjesečnu članarinu, penzioneri mogu neograničeno dolaziti u ove prostorije, koristiti kuhinju ukoliko požele, masažne stolice, društvene igre, pročitati novine, pa čak i zasvirati gitaru ili organizovati rođendan. Dva puta sedmično mogu prekontrolisati pritisak, šećer i holesterol. Stanetić smatra da je i cijena sasvim korektna za uslugu koju nude.

– Mislim da 60 KM na mjesečnom nivou svako može sebi da priušti, hajmo reći da je to oko 3 KM dnevno, za druženje, čaj, jednom mjesečno imaju pravo na korištenje slane sobe, svjetlosne terapije, nadam se da će biti zanimljivo ovoj populaciji. Mislim da meni u ovom trenutku, kao privatniku, to nije ni isplativo, ali pokušaću tražiti neku pomoć od Grada – govori ovaj vlasnik.

Klub je tek počao sa radom, poziva ima, ali ljudi se za sad uglavnom raspituju o čemu je riječ.

Pročitajte još

Iako bismo očekivali da penzioneri u ovolikoj Banjaluci imaju kutak za druženje, samo jedna mjesna zajednica, Zalužani, poseduje prostor u koji oni mogu doći, popiti, čaj, kafu, popričati, zaigrati šah. U ostalim naseljima, penzioneri imaju pravo na korištenje prostora MZ samo dva sata sedmično.

Psiholog Dajana Kovačević pojašnjava da je bez obzira koliko imamo godina, za ljude, kao socijalna bića, veoma važan socijalni kontakt koji ostvarujemo sa drugima. A, prostor gdje bi se družile starije generacije, pruža ne samo socijalni kontakt, nego i socijalnu podršku koja je jednako važna. 

– Starije osobe takav vid podrške najčešće dobijaju od bračnog partera. Ukoliko je on preminuo onda se očekivana podrška usmjerava na djecu. Ponekad se dešava da osoba nema dijete ili da djeca nisu u mogućnosti iz različitih razloga da pruže takav vid podrške. Ukoliko ne postoje intimne veze na koje osoba može računati u užoj ili široj porodici, onda se posebno ističe važnost podrške dostupne kroz klubove, udruženja, organizacije… kroz koje se povećava kontakt sa drugima i dolazi do uključenosti u društvenu zajednicu – ističe ona.

Dajana Kovačević
FOTO: SNJEŽANA IVANOVIĆ/USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
Autor Dajana Kovačević

Kroz takve kontakte smanjuje se doživljaj usamljenosti koji se kod starijih osoba često javlja jer se prirodno smanjuje broj kontakata i osoba sa kojima je uspostavljana interakcija tokom života. 

– Socijalna uključenost omogućava osobi da zadovolji potrebe za bliskošću i povezivanjem sa drugima, fizičkom aktivnošću, kreativnošću pa i igrom, a da istovremeno kvalitetno provodi slobodno vrijeme kojeg u penzionerskim danima ima više nego inače – govori naša sagovornica.

Ona podsjeća da se kroz interakciju sa drugim osobama i kroz različite ispunjavajuće aktivnosti kod osoba poboljšava emotivno i fizičko zdravlje. Sadržaji koje se nude u okviru kluba za stare, mogu biti dobar vid prevencije različitih problema sa mentalnim zdravljem kod starijih osoba, posebno onda kada osoba percipira usamljenost, izolovanost ili otuđenost od društva.

– Osoba se kroz različite interaktivne sadržaje fokusira na sadašnji trenutak i življenje u „ovdje i sada“. Na ovaj način se direktno utiče na poboljšanje kvaliteta života penzionera i dostojanstveno starenje što je svakako veoma važno i značajno – zaključila je Kovačević.

Prosječna penzija 475 KM

Iz Udruženja penzionera Banjaluka podsjećaju da u gradu radi Klub penzionera, bife, gdje su cijene pića nešto prihvatljivije za džep najstarije populacije. – Čak je prije neki dan jedna žena organizovala ovdje i rođendan. Mi za naše penzionere organizujemo izlete, jednodnevna druženja, doček Nove godine I proslavu 8. Marta u povoljnijim lokalima, kako bi se cijene uskladile sa primanjima penzionera – kaže predsjednik Udruženja Nenad Ratković. Ipak, s obzirom na visinu penzija, napominje on, njihovi članovi ne mogu ipak mnogo izdovjiti novca za različite aktivnosti i druženja. Prosječna penzija u Srpskoj iznosi 475 maraka.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije