Upozoravaju da niske cijene, ali i nelojalna konkurencija ugrožavaju domaću proizvodnju, te da im je pomoć u njenoj zaštiti neophodna.
Ovu temu otvorio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je zatražio hitnu reakciju nadležnih kako bi se pomoglo domaćim proizvođačima. Sve je podržao i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.
Problem plasmana poljoprivrednih proizvoda najizraženiji je u sektoru proizvodnje mesa, prije svega svinjskog. U Srpskoj se godišnje proizvede oko 65.000 svinja, a prema posljednjim informacijama, blizu 13.000 je spremno za isporuku.
Kako bi se zaštitila domaća proizvodnja i opteretio uvoz proizvoda kojih ima viška na našem tržištu, Vlada RS i resorno ministarstvo predložili su Savjetu ministara BiH da se uvede dodatna taksa.
Nelojalna konkurencija
Ministar poljoprivrede RS Boris Pašalić pojasnio je da bi ova mjera trebalo da zaštiti domaću proizvodnju, a mesoprerađivače okrene domaćim stočarima, koji bi mogli da im obezbijede potrebne sirovine.
– Tražili smo taksu na uvoz u visini od 2,5 KM po kilogramu za juneće meso i 1,5 KM za svinjsko meso, uvezeno iz EU. Ta mjera bi bila privremena. Na Savjetu ministara je da utvrdi koji je to vremenski period, ali smatramo da je opravdano da taj period ne bude manji od 120 dana – pojasnio je Pašalić.
Donošenje određenih zakona i uvođenje akciza na uvezenu robu trebalo bi da zaštiti domaću proizvodnju i spriječi nelojalnu konkurenciju, smatraju i poljoprivredni proizvođači.
Podrška nadležnih posebno raduje uzgajivače svinja. Zbog preniske cijene i nelojalne konkurencije, tvrde, nižu gubitke.
Gubici
Predjsednik Upravnog odbora Udruženja uzgajivača svinja RS, Slobodan Petrić, kaže da je cijena svinja od 1,60 do 1,80 KM po kilogramu, što je znatno niže od proizvođačke cijene, koja bi trebala da bude od 2,30 do 2,50 KM.
– Mi, bukvalno, po svinji gubimo 60 do 70 KM. Takvo stanje se ne može dugo izdržati. Već skoro dvije decenije bavim se uzgojem svinja, ali ovakvo stanje na tržištu ne pamtim – kaže Petrić.
Naglašava da se domaći uzgajivači svinja ne mogu nositi s nelojalnom konkurencijom bez podrške.
– Zemlje EU, poput Austrije, Nemačke, imaju takozvane „skrivene podsticaje“. To su oni podsticaji za klaoničare, vlasnike hladnjača. Imamo situaciju da je meso dosta skuplje na njihovom tržištu od izvoznih cijena. Tako guše našu proizvodnju – objašnjava Petrić.
Interventni otkup
Ni uzgajivači bikova nisu u mnogo boljoj situaciji. Ljubomir Stevanović je jedan od većih stočara Semberije koji trenutno na farmi u tovu ima 120 bikova. Tvrdi da je proizvodnja sve ugroženija.
– Em nemamo gdje da plasiramo utovljene bikove, em je cijena preniska, tako da je naša proizvodnja ispod svake isplativosti. Da nije bilo interventnog otkupa Vlade RS, mi bismo načisto propali. I od ovih mjera očekujemo da urode plodom i vrate povjerenje proizvođačima, jer mnogi od njih odustaju od proizvodnje. To ne smijemo dozvoliti – poručuje Stevanović.
Prema njegovim riječima, nadležni bi trebalo da osnuju stručni tim sastavljen od predstavnika Ministarstva poljoprivrede, stručnjaka i proizvođača, koji bi analizirao stanje na tržištu i probleme, te reagovao na vrijeme.
Bakajlić: Zabraniti i uvoz povrća
Moraju da se zaštite svi sektori poljoprivredne proizvodnje, a ne samo stočarstvo, upozoravaju i iz Udruženja poljoprivrednika regije Semberija i Majevica.
Predsjednik ovog udruženja Savo Bakajlić kaže da se prelevmani i carine moraju uvesti na uvoznu robu u nekim određenim intervalima.
– Mi proizvodimo tek 37 odsto hrane, a ostalo uvozimo. Nemamo mi ništa protiv uvoza, ali tek kada se otkupi domaće. Primjera radi, naša lubenica propada, a uvozimo je iz Makedonije, Grčke i Turske. A to se može spriječiti donošenjem zabrane uvoza, bar dok se ne otkupe naši tržišni viškovi. Zaštitne mjere moraju obuhvatiti sve sektore proizvodnje, ne samo stočarstvo, nego i ratarstvo, povrtarstvo, voćarstvo – naglašava Bakajlić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu