Društvo

INTERVJU Milan Radović: Nudim dogovor za BOLJI ŽIVOT

Milan Radović je politički vrlo aktivan ovih nedjelja, a poznato je da je i uspješan privrednik. Na pitanje kako uspijeva to da uskladi, odgovara da je napravio dobar balans, ima i dobar tim na oba mjesta tako da je sve pod kontrolom.

INTERVJU Milan Radović: Nudim dogovor za BOLJI ŽIVOT
FOTO: PRIVATNA ARHIVA

Kada nešto uzmem da radim, ja to radim svom snagom. Takav sam u biznisu i zato sam višestruko nagrađivan. Takav sam i u politici. Stižem sve, meni ionako radni dan traje cjeli dan. Jedino što sada imam je još manje vremena za porodicu i za san. Ali to sam sam odabrao, nemam pravo da se žalim – kaže Radović.

Već ste rekli da nam je za razvoj potreban novi investicioni ciklus. Kažete da imate jasan plan. Da li možemo da čujemo detalje?

Naravno, plan se zasniva na potrebi da stavimo u funkciju sve naše potencijale. Evo konkretno energetika. Imamo ogromne potencijale za proizvodnju električne energije. Možemo da budemo balkanski energetski div. Da bi to i postali potrebno je da investiramo u podizanje energetskih kapaciteta. Prema postojećim studijama postoji potencijal za još 33 nove male i velike hidroelektrane Ukupna potencijalna proizvodnja svih tih novih hidroelektrana je za 110% veća od ukupne proizvodnje iz 2017. Ovako možemo obezbjediti povećanje dobiti Elektroprivrede, dobiti iz koje bi na realnim osnovama podigli plate i penzije.

U šta još treba da ulažemo?

Proizvodnja hrane je još velika razvojna šansa. Danas je 45% naših oranica neobrađeno. Dakle naš prvi zadatak je da obezbijedimo da se sije i sadi svuda gdje je to moguće. Zatim je potrebno da država napraviti otkupne centre koje će garantovati cijene i podržati privredne subjekte koji kroz otkupobezbjeđuju sirovinu za proizvodnju finalnih prehrambenih proizvoda. Tako ćemo pružiti neophodnu sigurnost našim poljoprivrednim proizvođačima i dati novi impuls prehrambenoj industriji. Ne smije da se dešava da 40% roda jabuke ostane neobrano zato što nismo štitili naše voćare i obezbijedili im okvir da naplate svoj rad. Krajni cilj je bolji život porodica koje žive od poljoprivrede, smanjenje uvoza voća i povrća i organizovan izvoz zdrave, organske hrane.

Za ovakve razvojne projekte potrebne su nam velike investicije, kako doći do ozbiljnih investitora?

Morate imate jasne projekte, veze i ugled u poslovnom svijetu kao i privredni i politički ambijent koji garantuje sigurnost investitorima.I to su preduslovi. O tome sam već pričao sa ozbiljnim „igračima“ iz tog svijeta. Međutim tu nije kraj. Mora se definisati i model koji će stimulisati investitore da ulažu baš kod nas. Vlada Aleksandra Vučića je razvila jedan takav model i on funkcioniše i nakon što je Vučić izabran za predsjednika. Imao sam prilike da o njemu razgovaram sa kolegama, privrednicima koji rade u Srbiji i koji su iz Srbije i uvjeren sam da ne treba da izmišljamo toplu vodu već da se oslonimo na znanje i iskustvo matice.

Neki će reći da to insistiranje na stranim investicijama podrazumjeva rasprodaju resursa?

Danas svako ima pravo da kaže šta hoće. Ali treba voditi računa o kredibilitetu onog ko govori. Resurse ne rasprodajemo, nije to uradila ni Srbija. Ja sam od onih koji smatraju da je odluka da se ne prodaje rudnik Ljubija strateška, jer je jasno stavila do znanja da se mi brinemo ne o preživljavanju već o budućnosti. To je odluka odgovornih ljudi. A investicije su nam neophodne, kako domaće tako i one iz inostranstva. Obezbijedićemo jednake stimulanse za obe kategorije uz jasne procedure koje garantuju da ćemo uvijek birati najbolje partnere.

Šta je sa školstvom, mnogi će reći da je to rak rana našeg društva?

Ne slažem se sa tim profesionalnim kritičarima koji ne nude rješenja. Mnogo je urađeno kada je školstvo u pitanju. Vrijeme je za novi korak koji podrazumijeva modernizaciju školstva, primjenu savremenih metoda učenja i uvođenje u nastavne planove predmeta poput informatike, robotike i preduzetništva. Neophodno je da naše ljude spremamo za život i posao, da bi u tome uspjeli potrebna nam je čvrsta veza između onih koji definišu obrazovne profile i tržišta radne snage. Ne smijemo više da stvaramo kadrove za koje nema posla. I opet smo kod ekonomije, bez jake ekonomije i shvatanja da je ona ključ našeg napretka nema boljeg života ni u jednom segmentu.

Mladi masovno odlaze u inostranstvo, ako se to nastavi ostaće nam prazna Republika Srpska. Kako zaustaviti taj trend?

Za početak svi moramo postati svjesni razmjera tog problema koji u kombinaciji sa padom nataliteta prijeti da poništi sve za šta smo se borili. Zatim nam je potreban jasan plan za otvaranje novih radnih mjesta i obavezu da svaka porodica u Srpskoj ima barem jednog zaposlenog. Potrebno je da otvorimo nova tržišta da bi obezbijedili više posla za naše ljude i bolje zarade. Neophodno je i da definišemo konkretne programe podrške za samozapošljavanje, ali i načine da mladim bračnim parovima ponudimo jeftinije stanove i dostupne kredite za njihovu kupovinu. Moramo učini sve da našu Republiku pretvorimo u kuću zadovoljnih ljudi koji žive od svog znanja i svog rada uz afirmaciju solidarnosti kao vrijednosti koja je garancija da ćemo pomoći svakom našem čovjeku kome je pomoć potrebna. To možemo da uradimo ako svu našu energiju umjesto u jalove rasprave uložimo u stvaranje dogovora o boljoj budućnosti. DNS kao politički akter koji beleži konstantan i snažan rast podrške građana će biti nosilac te inicijative.

Kako pomoći penzionerima?

Prije nekoliko dana bio sam na jednom skupu sa penzionerima i mi smo napravili međugeneracijski dogovor. On podrazumjeva usklađivanje penzija sa rastom troškova života, rast penzija po stopama privrednog rasta koji bilježimo i programe koji treba da obezbijede našim najstarijim dostojanstvenu starost. Ti programi se baziraju na subvencijama pri plaćanju režija i kupovini lijekova. Takvim odnosom prema našim najstarijim mi zapravo zadužujemo one koji dolaze da se i oni prema nama tako ponašaju jer jedno je sigurno, svi ćemo jednog dana biti penzioneri.

Novi ste u politici, šta novo donosite sa sobom?

Za početak da naglasim da meni od politike ništa ne treba, ja nisam u trci ni za funkciju ni za platu. Sve svoje egzistencijalne probleme sam riješio. Donosim novi pristup, novo shvatanje politike. Ja politiku doživljavam kao priliku da pomognem ljudima, kao šansu da nađem načina da riješim probleme. Doživljavam je i kao obavezu prema svojim korijenima, obavezu da učinim nešto za svoj narod tako što ću mu staviti na raspolaganje svoje znanje i kontakte sa ciljem da ovdje izgradimo bolje mjesto za život za moju djecu i za svu našu djecu.

Ovo što govorite liči na ekspoze predsjednika vlade.

Sve što govorim je jasan politički program. On je utemeljen u programu DNSa i dogovoren sa predsjednikom Pavićem. To je politička ponuda za koju tražimo podršku.

Da li znate ime novog predsjednika Vlade Republike Srpske?

Moram da vam kažem mi je to licitiranje neukusno. Mi smo samo nekoliko dana od izbora, smatram da svi koji su dio ove političke utakmice, od koje se često i bez potrebe pravi politički rijaliti, treba da se ponašaju odgovorno. Njihova obaveza je da svoje programe predstave građanima i da od njih traže podršku. Nakon toga pričaćemo o imenima, ali prije njih mislim da treba da pričamo o programu i profilu čovjeka koji može da realizuje taj program. Vi znate da je po koalicionom sporazumu mjesto predsjednika Vlade jedna od funkcija koje će DNS moći prva da bira i mi kao politička organizacija smo spremni da preuzmemo tu odgovornost.

(A. E.)

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije