Biznis

ISKUSTVA ZLATA VRIJEDNA Ove ženske preduzetničke priče OHRABRUJU, šta je KLJUČ ZA DOBAR BIZNIS

Nikada ne treba reći: kasno je za nove početke, jer uvijek je pravo vrijeme za dobre ideje, ovako počinje priču Ivanka Stamenović, tekstilna dizajnerka koja je nakon što je ostala bez posla odlučila da pokrene sopstveni biznis.

ISKUSTVA ZLATA VRIJEDNA Ove ženske preduzetničke priče OHRABRUJU, šta je KLJUČ ZA DOBAR BIZNIS
FOTO: PROFIMEDIA

Zajedno sa koleginicom osnovala je Udruženje EkoBag koje se bavi zaštitom životne sredine kroz reciklažu bilborda od kojih se prave upotrebni predmeti poput torbi.

Oduvijek sam imala preduzetnički duh, ideja, tako da sam kada sam ostala bez posla završila obuku kreativnog šivenja i nakon toga sa koleginicom osnovala prvo socijalno ekološko preduzeće u Srbiji. Nikad ne treba reći moje vrijeme je prošlo, uvijek je pravo vrijeme za dobre ideje – poručila je Ivanka.

U preduzeću rade žene koje imaju više od 50 godina, i pripadaju teže zapošljivoj grupi.

Kako priča Ivanka, posla ima dosta, i potrebno ih je još osam koje bi se obučile za taj posao.

Ivanka se tu ne zaustavlja – nastavlja da piše projekte za dalji razvoj brenda, a porudžbine, kako kaže, ne prestaju da stižu.

Ističe da je važno da žene vjeruju u sebe i svoje ideje, da se konstantno informišu i usavršavaju, i uvijek se neko dobro rješenje onda može naći.

Za sve one koji izbjegavaju bijeli luk zbog neprijatnog mirisa i zadaha, mlada preduzetnica Ivana Stanković ima rješenje.

Prije dvije godine pokrenula je brend Black Look – fermentisani bijeli luk.

Foto: Profimedia
Foto: Profimedia

– Do tada nisam bila dovoljno hrabra da samoinicijativno krenem u takav poduhvat, a onda sam vidjela konkurs Razvojne agencije Srbije za mlade preduzetnike i javila sam se. Dobila sam novac, kupila fermentator i počela da radim…- ovako svoja iskustva s početka opisuje Ivana.

Kako kaže, sve je išlo svojim tokom i za pola godine njen proizvod se našao na tržistu.

Njeni “klijenti” sada su prodavnice zdrave hrane, a cilj joj je da proširi proizvodnju i da se oproba i na inostranim tržištima.

Black Look se dobija posebnim postupkom u uslovima kontrolisane temperature i vlažnosti u kojima se od običnog bijelog nastaje luk slatkastog ukusa koji se, kako u slanim kombinacijama može koristiti i u kombinaciji sa slatkim namirnicama za pravljenje kolača.

Proizvod je jedinstven i dobro prihvaćen na tržištu, što mi je veoma vazno kaže sagovornica Tanjuga, i dodaje da proces proizvodnje traje oko mjesec, mjesec i po dana.

Neko vrijeme treba da bude u specijalnim tehnološkim uslovima, na određenoj temperaturi i postaje crne boje a nutritivna stvojstva se uvećavaju i nema neprijatnog zadaha, ističe Ivana.

Riječ je o starom korejskom receptu kojim se zadržavaju i pojačavaju svi korisni sastojci, objašnjava sagovornica.

Jelena Olson, vlasnica brenda Glaš Slipper kaže da je ideja za posao krenula od njenog ličnog iskustva.

Kako je ljubitelj visokih potpetica shvatila je da ženstvena cipela nije istovremeno i funkcionalna i udobna, a gornište se brzo pohaba.

– Ideja je bila da pospešim strukturu cipele iznutra, da je napravim izdržljivom, da može da se prilagodi specijalnim prilikama ili odjeći. Najteži dio bilo je rješenje i to je potrajalo jer sam morala istraživati kako u oblasti ergonomije, inženjeringa, tako i u oblasti industrijskog dizajna – priča Jelena.

Nakon dosta truda došla je do rješenja, a to je cipela koja se sastoji od najtanjeg i najlakšeg đona, sakrivena ergonomija po meri korisnika, udobnost, i modularni dizajn za brzu promjenu oblika, visine i izgleda štikle.

Takođe, ideja je da cipela može da se reciklira, a gornjište mijenja.

U planu je, kako kaže, finalizacija proizvoda kroz zaštitu intelektualne svojine, kao i dizajniranje prve modne kolekcije.

Jelena je za ovaj poduhvat dobila sredstva Fonda za inovacionu djelatnost, a ideja je da licencira tehnologiju i da prodajom brenda proizvod lansira na svjetsko tržište.

Stefanija Lukić, jedan od osnivača platforme www. shtreber. com kaže da je ideja bila da se pokrene sajt koji se bavi osavremenjivanjem načina učenja školskog gradiva.

Od te ideje nastao je sajt za učenje kroz igru.

– Mi nismo udžbenik, a želimo da ispunimo kriterijume današnjeg djeteta koje malo drži pažnju na nečemu što nije interaktivno. Učenje kroz igru je sada postalo najveća platforma za učenje i 100.000 dece posjeti naš sajt svakog mjeseca – rekla je Lukić.

Kako kaže, biti preduzetnica ne znači samo prisup poslu već već spremnost na konstantno učenje.

Žensko inovaciono preduzetništvo biće i u idućoj godini u fokusu, a što se tiče finansijske podrške, Kabinet Ministra za inovacije i tehnološki razvoj uz podršku Skupštine grada Beograda i Kancelarije za mlade opredijelilo je bespovratna sredstva u iznosu od 100 miliona dinara za narednu godinu.

Glavni cilj je unapređenje inovacionog preduzetništva među ženama kroz promociju, afirmaciju i direktnu podršku u realizaciji njihovih ideja, kaže ministar za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović.

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

On je istakao da su žene u Srbiji vrijedne i preduzimljive i da na ovaj način mogu da se ohrabre da otvaraju svoje startap kompanije, slijede svoje snove i postanu uspešne preduzetnice.

Za projekat koji će biti nastavljen i naredne godine vlada veliko interesovanje i ima dosta dobrih ideja, rekao je ministar.

Više informacija se može naci na sajtu www.inovacije . gov.rs .

Procjenjuje se da bi jednakm učešćem žena na tržistu rada svetska ekonomija do 2025. godine ostvarila godišnji rast BDP od 26 odsto.

Danas u Srbiji 34 odsto svih preduzetnika čine žene, a samozaposlenih među muškarcima ima dvostruko više nego među ženama.

Nepovoljan položaj žena u poslovnom sektoru rezultat je njihove veće opterećenosti brigom o porodici i domaćinstvu i različitih formi diskriminacije i rodnih predsrasuda.

Prema podacima iz Nacionalne Strategije za rodnu ravnpravnost za period od 2016. do 2020. žene su na konkursima za posao češće odbijene nego muškarci uz opravdanje da određeni posao nije za njih, ili zbog starosti.

U poslovnom sektoru na rukovodećim položajima i u ulozi vlasnika i osnivača MSP i dalje su češći muškarci -77, 9 odsto.

Žene su najčešće vlasnice radnji (34, 3 odsto) i srednjih privrednih društava (22, 1 odsto).

Najveći izazovi za preduzetnice predstavlja nedostatak izvora finansiranja za uspešno započinjanje sopstvenog posla, nedovoljne poreske olakšice, slabi poslovni kontakti i nedostatak informacija…

Takođe, ulazak žena u preduzetništvo često je uslovljen postojanjem stereotipa kao i teškoćama u usklađivanju porodičnih i poslovnih obaveza.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije