On od propadanja i zaborava čuva nadgrobne spomenike iz petnaestog vijeka ispisane ćirilicom, decenijama stare crno-bijele fotografije koje je nalazio u srušenim kućama, i predanja o glamočkom opanku.
Šolak je posvećen očuvanju kulture, tradicije i pismenosti svog zavičaja.
-Zajedno sa još nekoliko saradnika, okupljenih u Udruženju “Tropolje i zapadne strane”, nastojim prikupiti, sistematizovati i sačuvati bogatu istorijsku građu.Osim Glamoča istražujemo područja Drvara, Bosanskog Grahova, Šipova i Mrkonjić Grada – kaže Šolak,koji je i predsjednik ovog udruženja.
Na prostorima koje obuhvatajuTropolje i Zapadne strane, a to su Glamočko, Livanjsko i Duvanjsko polje te Glamoč, Drvar i Bosansko Grahovo, nalaze se brojni lokaliteti sa spomenicima koji svjedoče o tome da je stanovništvo ovog kraja bilo pismeno i u davna vremena i da su pisali ćirilicom.
Istraživanja su usmjerena na granični prostor nastanjen srpskim narodom, gdje je evidentiran veliki broj spomenika, koji imaju značajnu istorijsku i umjetničku vrijednost.
-U cijelom Glamočkom polju imamo mnogo spomenika sa epitafima, neki od njih su izrazito visoki, čak i viši od dva metra. Žitelji Glamoča, očigledno je, posvećivali su veliku pažnju njegovanju grobljanske kulture –kažeŠolak za Srpskainfo.
Dodaje da susve do poslednje četvrtine 20. vijeka Glamočani podizali spomenike u formi velikih krstova, koji su bili bogato dekorisani.
Najveću vrijednost, smatra ovaj autor i istraživač, imaju spomenici sa natpisima, jer pružaju uvid u način života pravoslavnih Srba kroz daleku istoriju. Potvrdila su to, kaže i paleografska i jezička izučavanja.
-Nadgrobni spomenici srpskog naroda u sjeverozapadnoj Bosni takođe imaju visoku estetsku vrijednost, a veliki broj njih odražava i visok domet zanatske obrade – kaže Siniša Šolak.
Spomenici su, dodaje naš sagovornik, oštećivani i zatrpavani, te sekundarno upotrebljavan i za izgradnju novih grobnica i zbog toga je neophodno uključivanje naučnih i istraživačkih ustanova u izučavanje srpskih grobalja na tom prostoru.
Najstariji nadgrobni ćirilični natpis u glamočkom kraju datira iz 15. vijeka a skoro svi spomenici iz 19. i 20. vijeka imaju epitafe.
Na području Glamoča ima više od stotinu pravoslavnih grobalja sa masivnim i visokim nadgrobnim krstovima. Kroz natpise na starim stećcima i krstovima u Glamoču i okolnim selima, može se pratiti istorija i razvoj ćiriličnog pisma u ovim krajevima – kaže Šolak.
A istorija glamočkog kraja nije zaspisana samo na spomenicima, nego i na kožnim opancima, koji su u stara vremena bili obavezan dio nošnje svakog muškarca i žene u Glamoču. I oni su, kažeŠolak, dio kulturne baštine koju istražuje.
– Glamočki opanci se i danas koriste, ali isključivo za folklor, ponajviše kada se igra gluvo glamočko kolo. Najstariji sačuvani par opanaka u Glamoču potiče sa početka 20. vijeka i dio je porodične kolekcije – objašnjava Šolak.
Odvajkada za glamočki opanak je najvažnija čvrstina, jer su namijenjeni z akretanje po kamenitim terenima. To je odredilo i izgled i način izrade ove obuće.
-Glamočki opanak specifičnim čine zadebljanja u pleteru ili oputi na sastavima, koja su dodatno doprinosila njegovoj trajnosti. Bočni ukrasi su estetski detalj, a mogu se pronaći i primjerci bez ukrasa. Ova obuća predstavlja statusni simbol naroda kroz vijekove – objašnjava Šolak.
Izvorni glamočki opanak pravi se od goveđe neštavljene kože, koja se koristi za gazište, i ovčije neštavljene za pleter ili oputu. Nekada je koža bila brijana a nekada i ne, jer su čupavi opanci imali duži vijek trajanja.
-Vremenom, opanak je stekao reputaciju kroz glamočko gluvo kolo, jer je proizvodio karakterističan zvuk. Tako je kao dio glamočke narodne nošnje dospio na sve kontinente, od Amerike do Australije. Samo kolo je postalo na daleko poznato, tako da ostaje otvoreno pitanje, da li je kolo proslavilo opanak ili opanak kolo – kaže Siniša Šolak.
O ovoj zagonetki Šolak razmišlja većgodinama, dok u potrazi za zaboravljenim spomenicima, starim fotografijama i drgim svjedocima trajanja, krstari Glamočkim poljem i okolnim visovima. I smišlja nove poduhvate.
Fotografije iz razrušenih kuća
Siniša Šolak je sakupio jedinstvenu kolekciju fotografija iz razrušenih kuća u glamočkom kraju. To su kuće na širokom području koje pripadaju ljudima različitih nacionalnosti koje su urušili vrijeme, godine, pustoš, ratovi… Dio tih fotografija objavio je u knjizi „Glamoč, trenuci grada“.
-Svaka fotografija je zasebna priča o ljudima, krajevima i naseljima, o običajima, njivskim radovima, svetkovinama, školovanju, svadbama… Na njima su zabilježeni krajolici, panorame naselja, ali i značajni događaji: radne akcije, narodni zborovi, mobe za izgradnju i obnovu, folklorne igre. Imam i zanimljivu kolekciju starih portreta. Sve su to ovjekovečeni trenuci našeg grada koji su, poslije mnogo godina, ponovo izašli u svijet, među ljude – kaže Siniša Šolak.
Muharem Ćirić, urednik izdanja smatra da je zbirka fotografija iz razrušenih kuća „priča o oživljenom vremenu“.
– Zahvaljujemo prošlosti što nam je ostavila svoje tragove, znajući da bez njih, nebi bilo ni nas. To je drvo života Glamoča, koje treba i dalje ngovati – napisao je Ćirić.
Naučni radovi
Siniša Šolak je autor nekoliko publikacija, među kojima je i knjiga “Ćirilički spomenici Glamočkog polja – Pola milenijuma ćiriličke pismenosti Glamoča”.
Napisao je i više naučnih radova u kojima je izložio rezultate svojih istraživanja o glamočkom opanku. Dio tegrađe je objavio uz pomoć međunarodnih organizacija, prvenstveno USAID-a, koji je prepoznao značaj očuvanja baštine Glamoča i cijelog zapadnog dijelaFederacije BiH.
Tajne podzemnog svijeta
Siniša Šolak, zajedno sa još nekoliko entuzijasta, bavi se i istraživanjem jama u glamočkom kraju. Cilj ovih istraživanja je pronalazak novih, nauci nepoznatih životinjskih vrsta iz podzemnog svijeta. Drugi cilj je kartiranje speleoloških objekata u našem kraju – kaže Šolak, koji planira i osnivanješ kole speleologije u Glamoču.
Kaže da Glamoč, koji ima karakterističan kraški reljef, sve češće posjećuju turisti zainteresovani za speleologiju, planinarenje i brdski biciklizam.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu