Ostojić, koji će biti jedan od predavača na predstojećoj digitalnoj konferenciji DDays, koja se 16. i 17. juna održava u Bečićima, ističe da je, da bi se taj potencijal ostvario, ipak potrebno par stvari.
Koliki je potencijal regiona kada je u pitanju pokretanje tehnoloških inovacija?
Po meni, potencijal regiona je ogroman! Taj potencijal dokazuju i posljednji primjeri, dva Unicorna iz Hrvatske (Infobip i Rimac), zatim HTEC Group, koju vode ljudi iz Srbije i svoje operacije mahom ima u Srbiji, kao i prethodne uspješne transakcije, kao npr. Nordeus, Outfit 7. Ipak, da bi se taj potencijal ostvario potrebno je par stvari: 1. Društveni ekosistem koji podržava transfer i razvoj tehnoloških inovacija nasuprot fokusu na tradicionalne grane industrije i loš investicioni kontekst, što mahom imamo danas u zemljama u regiji; 2. Prelazak sa „outsourcing“ ekonomije, koja je dominantna danas, ka „value creation“ ekonomiji, koja ima za cij da stvori globalne igrače u novim tehnologijama u zemljama regije, i 3. Integraciju preduzetničke DNK u sve pore obrazovnog i društvenog sistema. To podrazumijeva da se preduzetništvo integriše u obrazovanje, da su preduzetnici vidljivi i da se njihovi uspjesi proslavljaju kako bi se pokrenuo talas koji bi nosio novu ekonomiju.
Šta je sve potrebno učiniti kako bi se jedan projekat koji uključuje pokretanje tehnoloških inovacija uspješno razvijao?
Prostim riječima, ja bih rekao da su potrebne tri ključne stvari: ljudi, znanje i kapital. Drugim riječima, najvažniji su kompetentni ljudi i talenat (kombinacija tehnološkog i preduzetničkog talenta koji je spreman na rizik) koji treba rasti, praćen sponom snažnog bazičnog i primijenjenog obrazovanja sa brzim transferom tehnologija i inovacija i razvijeno tržište kapitala ili barem sigurnost kapitala i intelektualne svojine. Naravno, uz sreću je moguće biti uspješan i bez ovih elemenata, no ovo je potrebno da bi razvoj tehnoloških kompanija postala sistemska stvar.
Koje tehnologije će biti glavni nosioci razvoja u budućnosti?
Odlično pitanje! U prethodnih 1,5 godinu sam vodio čitav tim iz McKinsey-a u kombinaciji s vodećim svjetskim tehnolozima. Identifikovali smo 10 tehnologija koje će individualno ili u kombinaciji biti nosioci razvoja u budućnosti. To su : (1) Automatizacija i virtuelizacija procesa – kompjuteri će raditi sve finansijske operacije, a 3D štampači će zamijeniti čitave lance nabavke (e.g. građevina, zubarske usluge); (2) 5G i konektivnost – tehnologija povezivanja će otvoriti nove prilike i nove biznis modele u narednih pet godina; (3) Klaud i edge – većina podataka će se nalaziti u klaudu; (4) Stiže nova generacija kompjutera – kvantni kompjuter – koja će promijeniti prirodu istraživanja, jer će mnogo toga moći sam kompjuter da simulira; (5) Primijenjena vještačka inteligencija će preuzeti mnoge poslove; (6) Budućnost programiranja (Software 2.0) je presudno važna, jer ćemo doći do velike automatizacije pisanja koda za software i AI; (7) Blokčejn tehnologije donose nove poslovne modele; (8) Biološka revolucija – svjedoci smo ogromnog napretka u biotehnologiji od primjene u zdravstvu (npr. RNK vakcina) do primjene u ishrani i energiji; (9) Sljedeća generacija materijala kao sto je grafen, koji će imati primjene u senzorima, baterijama, ali i u auto-industriji (ultra laki, ali otporni materijali), i (10) Tehnologije zelene i održive energije od novih električnih baterija do razvoja nuklearne fuzije.
Nakon više od 10 godina u McKinseyu postali ste glavni poslovni direktor u Infobipu, jednoj od vodećih tehnoloških kompanija u oblasti cloud komunikacija na svjetskom nivou. Svjedoci smo da se sve se više podataka ubacuje u cloud. Kako vidite budućnost clouda?
Po mom mišljenju, većina svjetskih podataka će biti u nekoj vrsti Cloud-a. Cloud budućnosti će kombinovati Cloud plus Edge (Cloud na periferiji) i neke on prem data sisteme, ali će način na koji se podaci kreću u tom sistemu postati brz i fluidan. To, u kombinaciji sa sve moćnijim, jeftino dostupnim i sve moćnijim super kompjuterima i potencijalno kvantnim kompjuterima, kao i sa mogućnošću da se brzo skaliraju različite aplikacije (npr. algoritmi vještačke inteligencije), dovešće do eksplozije različitih primjena, od hiper-automatizacije, preko istinski personalizovane, omni-channel cloud komunikacije do masivne primjene vještačke inteligencije. Ovo već vidimo danas, ali te aplikacije još nisu ni blizu svog zenita.
M.S.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu