Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

Ivanka Marković za SRPSKAINFO: Neutemeljena ocjena da je Krivični zakon NAJSLABIJA TAČKA SRPSKE

Politika
Autor:

Foto: Elta TV

Paušalne i neutemeljene izjave pojedinih predstavnika pravničke javnosti prema kojima je Krivični zakonik Republike Srpske „najslabija tačka Republike Srpske“, kao i obrazloženje navedene tvrdnje, ukazuju na činjenicu da u Srpskoj postoji zabrinjavajuće visok stepen nepoznavanja krivičnog prava, odnosno nepoznavanja odredaba Krivičnog zakonika koji je stupio na snagu prije 18 mjeseci, navodi za Srpskainfo profesorka Pravnog fakulteta i poslanica u Narodnoj skupštini RS, Ivanka Marković.

Dodaje da su u pitanju izjave pravnika koje ukazuju i na nepoznavanje opštih instituta krivičnog prava, “koje moraju znati ne samo studenti pravnih fakulteta, već i srednjoškolci koji u svom obrazovanju izučavaju materiju krivičnog prava”.

– Upravo iz navedenih razloga, kao članica Radne grupe koju su sačinjavali eminentni stručnjaci iz oblasti krivičnog prava koji iza sebe imaju decenije rada, ne samo u teoriji već i u  sudskoj praksi, i koja je izradila tekst Krivičnog zakonika Republike Srpske (koji je u nekim dijelovima izmijenjen amandmanima), a u cilju obavještavanja javnosti, moram da reagujem na tvrdnje da je Krivični zakon Republike Srpske najslabija tačka – navodi ona.

O problematičnim zakonima Srpskainfo je nedavno pisala, a profesorka je komentarisala tvrdnje pojedinih pravnika da je Krivični zakon RS jedna od najlošijih.

Kako je u regionu

– Čitajući navedeni tekst nameće se zaključak da je jedini problem u našem krivičnom zakonodavstvu nepostojanje mogućnosti da se izrečena kazna zatvora, koja ne prelazi šest mjeseci, na zahtjev osuđenog zamijeni novčanom kaznom, što je bilo predviđeno članom 33. stav 2. KZRS („Službeni glasnik RS br. 49/03, 108/04, 37/06, 70/06, 73/10, 1/12, 67/13). Pri tome treba reći da nije istina da „imate odredbu da nije dozvoljen otkup kazne zatvora za novčanu kaznu“, jer takvu odredbu KZRS ne sadrži – objašnjava ona.

Profesorka se osvrnula i na tvrdnje kolega da ova praksa nije slučaj u regionu.

– Ako se pod regionom podrazumijevaju zemlje članice bivše SFRJ, razlozi profesionalnosti i kritike koja se zasniva na argumentima, a ne na proizvoljnim tvrdnjama,  zahtijevali su da se navedu odredbe krivičnih zakona zemalja u regionu koje to dozvoljavaju – objašnjava profesorka.

Foto: Dejan Božić/RAS Srbija

– Radi stručne pravničke javnosti, ali i javnosti uopšte, ističem da KZ ni jedne države nastale na jugoslovenskom području (od Triglava do Đevđelije) ne sadrži takvu odredbu, osim KZBiH, KZFBiH i KZ Brčko Distrikta. Zastupajući navedeni stav, čini se da advokat Darko Kremenović još i sada žali što nije do kraja izvršena harmonizacija ili unitarizacija krivičnog zakonodavstva u BiH, što je i bio princip koga se držala Radna grupa koja je radila na Zakonu o izmjenama i dopunama KZRS iz 2010. godine. To je stajalo i u čl. 111. ZID KZBiH prema kojem su entiteti, dakle i Republika Srpska, kao i Brčko Distikt, bili obavezni svoje zakone uskladiti sa tim zakonom u roku od 90 dana, a da niko iz tadašnje Radne grupe nije ni upitao zašto usklađivanje kada za to ne postoji ustavnopravni osnov ni u Ustavu BiH – kaže Markovićeva.

Navodi da pravnička javnost vrlo dobro zna da se radilo o takvim izmjenama koje je hitno trebalo mijenjati, što je i učinjeno Novelom iz 2013. godine.

Bogati na slobodu, siromašni u zatvor

Dodaje da je posebno potrebno naglasiti, a što je Radna grupa imala u vidu, da  je odredba kojom se omogućavao tzv. „otkup kazne zatvora do šest mjeseci” u osnovi diskriminatorska, jer su bogati otkupom bili slobodni ljudi, a siromašni su morali u zatvor.

– Dakle, takva odredba je, pored ostalog, bila suprotna i osnovnom ustavnom i međunarodno-pravnom principu nediskriminacije građana. Pored toga, valja imati u vidu da se kratkotrajne kazne zatvora u krivičnopravnoj teoriji već duže vrijeme žestoko kritikuju, ne samo zbog toga što ne postižu svrhu kažnjavanja, već i zbog toga što su upravo za državu skupe – objašnjava ona.

Dodaje da je to i bio razlog što je u novom KZRS prihvaćeno rješenje prema kojem se kazna zatvora do šest mjeseci samo izuzetno izriče.

– Naime, prema odredbi člana 46. st. 2. ovog zakona „kaznu zatvora do šest mjeseci sud može izreći samo ako posebne okolnosti djela i učinioca pokazuju da se novčanom kaznom ne može postići svrha kažnjavanja ili da se novčana kazna neće moći izvršiti” – objašnjava Ivanka Marković za Srpskainfo.

Skraćena procedura

Ističe da se radi o rješenju koje je prihvaćeno u većini evropskih krivičnih zakonodavstava, a u nekima (npr. u KZ Austrije i Njemačke) ono postoji već nekoliko decenija.

– Dakle, po novom rješenju sud je dužan prilikom izricanja kazne zatvora do šest mjeseci, a imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja, da ocijeni da li se svrha kažnjavanja može postići i novčanom kaznom, pa ukoliko utvrdi da je to moguće, izriče mu novčanu, a ne kaznu zatvora do šest mjeseci – objašnjava ona.

Foto: Profimedia

Dodaje da ovakvo rješenje nije samo prihvatljivije i bolje, već je i praktičnije, jer je po prethodnom sud prvo izricao kaznu zatvora do šest mjeseci, pa je onda nakon podnesenog zahtjeva osuđenog da mu se ta kazna zamijeni novčanom kaznom ponovo odlučivao o istom slučaju koji je presuđen.

– Takvo je rješenje, pored ostalog, bilo problematično i zbog upitnosti samog krivičnopravnog osnova za preispitivanje već pravnosnažne sudske odluke, jer se to ponekad pretvaralo u nekakvo novo „mini suđenje”, ponavljanje postupka, za što nije bilo nikakvog zakonskog osnova – navodi on, dodajući da su sve navedene slabosti novim rješenjem otklonjene, a isti cilj se pravilnije i efikasnije ostvaruje.

 Različiti oblici kažnjavanja

Ona objašnjava da se tvrdnje da se svakom može desiti da u saobraćaju izazovu nesreću, koja će biti okarakterisana kao krivično djelo, potpuno zbunjujuće.

– Radi se ne samo o zbunjujućoj, već i pogrešnoj tvrdnji, jer se radi o dva potpuno različita oblika kažnjivih radnji, pri čemu se u slučaju da postoji i prekršajnopravna i krivičnopravna zaštita određenog dobra, kao što je to slučaj kod zaštite bezbjednosti javnog saobraćaja, uvodi objektivni uslov inkriminacije koji razlikuje prekršaj od krivičnog djela – navodi on.

Navodi da ovo naglašava jer se ovdje ne radi o običnim građanima, već pravnicima koji se bave primjenom krivičnog zakonodavstva i krivičnog prava, i da “oni to moraju znati”.

– Naime, novi KZRS je krivično djelo ugrožavanja javnog saobraćaja odredio veoma restriktivno, restriktivnije od svih KZ u okruženju, jer za njegovo postojanje zahtijeva tzv. objektivni uslov inkriminacije, koji se sastoji u nastupanju teške tjelesne povrede kod drugog lica (materijalnu štetu je izostavio), čime je upravo proširio područje primjene prekršaja, što se u navedenom tekstu upravo zanemaruje ili ne razumije – objašnjava Markovićeva.

Mimnimum kazne

Objašnjava da je tvrdnja kolega „da zbog lošeg zakona osoba zbog slučajne saobraćajne nezgode mora u zatvor, često ostane bez posla ili mora da ostavi djecu na nekoliko mjeseci“ proizvoljna i neargumentovana.

– Naime, valja imati u vidu da „slučajna saobraćajna nezgoda“ nije krivično djelo; to valjda predstavlja elementarno znanje iz krivičnog prava, jer su krivična djela ili umišljajna ili nehatna, a „slučajno djelo” krivično pravo ne poznaje i kaznu sud može izreći samo krivično odgovornom učiniocu krivičnog djela – navodi ona.

Profesorka navodi da zabrinjava i činjenica da ni nakon 18 mjeseci od stupanja na snagu KZRS neki pravnici, koji rade na njegovoj primjeni, još ne znaju da je opšti minimum kazne zatvora tri mjeseca, tako da ne postoji ni teoretska mogućnost da učiniocu bilo kojeg krivičnog djela bude izrečena kazna zatvora od dva mjeseca.

– Isto tako, pravne posljedice osude koje se sastoje u prestanku ili gubitku nekih prava regulisane su posebnim zakonima, a ne KZRS. Tako je Zakonom o radu („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj: 1/16) u članu 176. stav 2. predviđeno da radniku prestaje radni odnos nezavisno od njegove volje i volje poslodavca ako je osuđen na kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci – zaključuje ona.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.

IZDVAJAMO