Biznis

Iz BiH godišnje se izveze 79.000 tona mliječnih proizvoda, više nego što UVOZIMO

Bosna i Hercegovina izveze 79.000 tona mliječnih proizvoda godišnje, što je količinski za 22.000 tona više nego što uvezemo.

Iz BiH godišnje se izveze 79.000 tona mliječnih proizvoda, više nego što UVOZIMO
FOTO: PROFIMEDIA

Međutim, vrijednost izvoza u 2018. je stigla na 89 miliona KM, dok ukupna vrijednost uvoza premašuje 154 miliona KM. No, trendovi se mijenjaju. Nakon porasta od 17 odsto izvoza u sektoru mljekarstva u odnosu na 2017, i ova godina obećava bolje rezultate sa otvaranjem tržišta Evropske unije.

Na putu rasta i razvoja sektora mljekarstva, pored velikih proizvođača, važnu ulogu igraju oni manji, koji su već postali prepoznatljivi po specifičnosti svojih proizvoda poput “Promilka”. Za njih je jednako važno postići i veće prisustvo na domaćem tržištu.

Ibro Daguda, direktor i vlasnik ove kompanije, želi učiniti prozorski sir prepoznatljivim u regiji.

Važno je omasoviti stočni fond na ovom kraju, te već radimo i na prijedlozima novih projekata kako oživjeti ovaj kraj. Imamo dobru saradnju sa mljekarama u široj regiji, povezujemo se i vjerujem da možemo učiniti da naši krajevi ožive i ponude jednu novu perspektivu razvoja – zaključuje Daguda.

Najznačajniji uvoz po udjelu i vrijednosti čine sir edamer (preko 26.8 miliona KM) i sir gauda (preko 14 miliona KM). Zbog ovih izazova, USAID/Sweden FARMA II Projekat podržava proizvođače sira da pronađu svoje mjesto na domaćem i međunarodnom tržištu. Kompanija “Eko sir Puđa” je kroz saradnju s USAID/Sweden FARMA II projektom osigurala nove tehnologije u kontroli kvalitete mlijeka kod farmera, a nove prakse i efikasniji mehanizmi zaštite obezbjeđuju dugotrajnu saradnju i povjerenje koje je ključno za proizvođača, ali i za zajednicu. Ovakve priče ohrabruju i druge da ulažu i jačaju svoje kapacitete. Livanjski sir je apsolutni rekorder po izvozu, kada su u pitanju sirevi iz Bosne i Hercegovine.

Maid Smajić i njegova sestra Mediha Jašarević osnovali su kompaniju “Zlatna kap” u Jelahu 2008. Zbog problema sa otkupom i plasmanom mlijeka okrenuli su se proizvodnji sira.

– Pronašli smo metodologiju, zatim smo uradili procjenu potreba tržišta i prepoznali prave prilike. Uz podršku USAID/Sweden FARMA II osigurali smo nabavku muzilica, razmijenili dobre prakse i učestvovali u školi sirarstva. Obuke su nam omogućile da naučimo recepturu i proizvodnju različitih vrsta sira, a istovremeno da proces proizvodnje bude usklađen sa EU standardima. Radimo sa 240 kooperanata, a počeli smo sa 10 grla. Danas radimo otkup koji dostiže dva miliona litara – pojašnjava Smajić.

Uredba Evropske komisije kojom se uređuju uslovi zdravlja životinja i javnog zdravlja te uslovi veterinarskog certificiranja za unošenje sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda namijenjenih prehrani ljudi u EU propisuje popis ‘trećih zemalja’, među kojima je Bosna i Hercegovina, a kojima se odobrava unošenje takvih pošiljki u Evropsku uniju. Nakon što smo dobili pozitivne ocjene te nam je odobren izvoz za sve tri kolone mliječnih proizvoda, koji su razvrstani po obavezama termičke obrade, u ovoj godini se očekuje značajan napredak. Međutim, dominantni partneri za mljekare BiH ostaju zemlje regije. Prošle godine su u Crnu Goru izvezili 33 miliona KM vrijednosti mliječnih proizvoda, 17 u Srbiju, 15 u Makedoniju, 10 na Kosovo, a 10 miliona na tržište Hrvatske.

– Uprkos drastičnom smanjenju izvoza na Kosovo, podaci za period 1. januara -31. Maja ove godine upućuju na veći srazmjer između uvoza i izvoza ove godine, pa je u tom period iz zemlje izvezeno 45.2 miliona KM vrijednosti proizvoda, u odnosu na 73.8 miliona KM uvoza –  ukazuju posljednji podaci UINOBiH.

Sirari širom zemlje imaju potrebnu tehnologiju, zadovoljili su tražene standarde te se sada bore za svoje mjesto na domaćem, ali i međunarodnom tržištu. Takav je slučaj i sa kompanijom “Kupres Milch”, piše Klix.

– Mi smo mala mljekara koja godišnje proizvodi oko 23 tone delikatesnog sira, ali bilježi konstantan rast i sa nedavnim ulaganjima mljekara je na putu da u narednoj godini udvostruči svoju proizvodnju. Odličan kvalitet sireva potvrđen je brojnim nagradama na sajmovima u BiH i Srbiji, uključujući i zlatne medalje za kvalitet dobivene u Beogradu i Novom Sadu. Kompanija ima implementiran HACCP sistem, dobili smo izvoznu dozvolu i uspješno izvozimo za Tursku, a u planu je i sticanje izvozne dozvole za tržište EU – dodaje Munevera Žilić iz „Kupres Mlich“.

U 2018. godini je iz BiH izvezeno 11 puta manje vrijednosti sira od vrijednosti uvoza. No, priče “Promilka”, “Eko sir Puđe”, “Zlatne kapi” i “Kupres Milcha” šalju pozitivnu poruku, te jasan znak da bosanskohercegovački sirevi, uprkos svim izazovima i preprekama, osvajaju zlatne medalje, uspješno se izvoze i još im samo treba dati pravu priliku na domaćem tržištu.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije