Međutim, postoji još jedna stvar koja nije ekspilcitno izrečena u vezi sa ovom temom, a mogla bi da bude od značaja, jeste priča predsjednika Francuske oko postizanja kompromisnog rješenja u vezi sa “kosovskim čvorom”.
Naime, mnogima je zaličilo da Makron nema toliko tvrd stav po pitanju razgraničenja, poput njemačke kancelarke Angele Merkel, jer je govoreći o kompromisu između dvije strane pomenuo i srpski Ustav ali i praktično “lupio packu” prištinskoj strani, uz opasku da pozicije suprotstavljenih strana ne mogu da ostanu kakve su danas i da obje strane moraju da se “pomjere”.
To je, zapravo i bio povod da se u srpskoj javnosti podstakne rasprava o tome da li je razgraničenje ponovo na stolu, tim prije što je Makron sa jedne strane pomenuo Ustav Srbije, a sa druge tvdoglavost prištinske strane kojoj je praktično poručio da ne može sve da bude onako kako ona želi.
Upravo je o tome govorio na konferenciji za medije, gdje je rekao da mu je srpski predsjednik Aleksandar Vučić objasnio da Srbija ima Ustav (preambula o Kosovu), ali i da ono što “postoji u Ustavu ne odgovara onome što partneri u Evropi misle i što su stavili u međunarodno pravo”.
Međutim, osvrnuo se i na prištinsku stranu, rekavši da je tačno da “ima ljudi koji ne žele kompromis i koji kažu: “međunardona zajednica nas je priznala kao nezavisne, potpuno nezavisne, nećemo više ništa ni da imamo ni da čujemo od Srbije, moraju da nam se priznaju sva naša prava i idemo naprijed”.
Kada kažemo da moramo da izgradimo kompromis, to znači da nijedna od ovih pozicija, koje su dijametralno suprotne, ne mogu da ostanu kao takve. Moramo da vidimo šta dugujemo svakom narodu i njegovom suverenitetu, sa geopolitičkom realnošću ovde iz regiona koja je rezultat međunarodnih sporazuma. To je ono što moramo da izgradimo ovdje, što znači da svako mora da se pomjeri. Moramo da nađemo put kako bismo gledali budućnost – rekao je Makron.
U prevodu – ne možete i jedni i drugi da tražite šta god hoćete i budete tvrdoglavi u tome.
Postizanje kompromisa je ono o čemu je Makron prilikom posjete Beogradu u više navrata insistirao, ogradivši se pritom da on nema rješenje, i da ono mora da dođe u saglasju obje strane.
Makron ni ranije, a ni sada u Beogradu, nije bio eksplicitan poput Merkelove čiji je stav da promjene granica nema.
Da li je realno očekivati da stav Francuske bude drugačiji od njemačkog. Ili su Makronove beogradske poruke neka vrsta najave blagog zaokreta, u smislu da se u fokus prije stavlja težnja da se do rješenja dođe, nego priča o tome šta je prihvatljivo a šta ne.
Kako je za Blic rekao asistent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Stefan Surlić, ono što se razlikuje u njemačkom i francuskom pristupu kada je riječ o rješenju za Kosovo jeste da Njemačka pregovore Beograda i Prištine vidi kao dugotrajan proces koji će uz mnoge zastoje politikom uslovljavanja dovesti do željenog rezultata.
– Sa druge strane, Francuska je osjetljivija na diplomatske neuspjehe, želi konkretniji politički rezultat, sporazum kome će moći da se pripišu konkretne zasluge Pariza i predsjednika Makrona – navodi Surlić.
Međutim, Dušan Janić iz Foruma za etničke odnose smatra da je Makron, govoreći o Kosovu, pomalo bio nedorečen. Ističe i još jedan problem: kada je riječ o Prištini, kopromis je za njih cijela teritorija i puno priznanje, dok je nepoznanica šta kompromis podrazumijeva sa srpske strane.
Prema njegovom sudu, kompromis o kome Makron govori moguće je tražiti između dvije stvari: priznanja postojanja, ali ne i države Kosovo, i utvrđivanja principa za demakraciju a ne razgraničenje.
Međutim, mnogi će reći, zar to nije isto?
– Demarkacija je povlačenje linija, pravno reguslisanje i obilježavanje buduće granice. Dakle, idete i rješavate selo po selo, kuću po kuću. Ono što je suština jeste da biste ušli u EU, morate da kažete “ovo je granica moje zemlje” – priča on, i navodi svoj utisak da će taj proces trajati godinama, i da proces neće biti moguć bez političkog dogovora.
S druge strane, po njegovom sudu razgraničenje uključuje i razmjenu teritorija – da se nešto da za nešto što biste dobili.
Navodi i da je Makron “odradio koristan posao, pripremio javnost i pomogao Vučiću u tome, a drugi će pripremati Albance”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu